Dana 20. srpnja obilježava se blagdan svetog Ilije, koji u slavenskoj pučkoj tradiciji, prisutnoj i u našim krajevima, ima ulogu zapovjednika nad gromovima i kišom, pa je zato poznat i kao Ilija Gromovnik. On se štuje kao zaštitnik Bosne i Hercegovine, ali i kao zaštitnik od vremenskih nepogoda poput oluja, gromova i požara. Sveti Ilija – prorok Ilija – bio je značajna biblijska ličnost, čije ime u prijevodu znači “Moj Bog je Jahve”, a po njemu su poznata brojna čuda i proročanstva. Poštovan je u judaizmu, kršćanstvu i islamu.

U Starom zavjetu, Ilija se pojavljuje u Prvoj i Drugoj knjizi o Kraljevima, a djelovao je u 9. stoljeću prije Krista za vrijeme izraelskih kraljeva Ahaba i Jehorema. Bio je poznat po svom snažnom protivljenju idolopoklonstvu i štovanju poganskih božanstava. Njegov lik se povezuje s brojnim čudesnim djelima poput zaustavljanja kiše, razdvajanja voda Jordana i oživljavanja djeteta. Prema biblijskom predanju, Ilija nije umro, već je u ognjenim kočijama uznesen na nebo.

U kršćanskoj tradiciji, smatra se jednim od najvećih proroka, a njegovo ime se često spominje u Novom zavjetu kao onoga koji je navijestio dolazak Isusa Krista.

U islamskoj tradiciji, Ilija (Ilyas) je također priznat kao Božji prorok. Iako su neki elementi priče različiti od biblijskih, uvažava se njegovo proročko poslanje.

Jedan od najpoznatijih događaja u kojem se potvrđuje Ilijina povezanost s gromovima opisan je u Prvoj glavi Druge knjige o Kraljevima. Tijekom razdoblja velike suše i gladi, Ilija se suprotstavio svećenicima poganskog boga Baala u pokušaju da izraelskom narodu dokaže moć pravoga Boga.

Na brdu Karmelu, Ilija je izazvao Baalove proroke: oni su pripremili žrtvu i pozivali svoje bogove da spuste oganj i zapale je, ali bezuspješno. Kada je došao red na Iliju, on se obratio Bogu riječima molitve i zatražio da pokaže svoju silu. Bog je tada poslao oganj s neba koji je odmah spalio žrtvu i čak zapalio kameni oltar. Ova scena postala je jedno od najupečatljivijih čuda povezanih s prorokom Ilijom, a zbog tog događaja dobio je naziv “Gromovnik”.

Sveti Ilija se pamti i po drugim čudesima, poput uskrsnuća djeteta i uznesenja na nebo u vatrenim kolima. Njegova snažna vjera i proročki dar čine ga izuzetno važnim u religijskoj povijesti. Povezanost sa silama prirode – kišom, gromom i plodnošću – učvrstila je njegov status zaštitnika od vremenskih nepogoda, posebno u agrarnim zajednicama.

Valja naglasiti da naziv “gromovnik” ima simbolično značenje – on ne ukazuje da je Ilija božanstvo niti izvor prirodnih pojava, već ističe njegovu posebnu ulogu u molitvama za zaštitu od oluja i štetu u poljoprivredi.

U 18. stoljeću, biskup fra Pavao Dragičević, koji je ostao poznat po popisima katolika u tadašnjem Bosanskom pašaluku, zatražio je od Svete Stolice da proroka Iliju proglasi zaštitnikom Bosanskog kraljevstva. Taj je zahtjev odobren 1752. godine.

Dan svetog Ilije svečano se obilježava 20. srpnja u mnogim katoličkim župama i samostanima u Bosni i Hercegovini. Franjevci su znali kroz šalu govoriti narodu da to nije zapovjedni blagdan i da se smije raditi, ali: “Nek radi ko smije!”, kako piše Regioskop.

Sveti Ilija je prihvaćen kao zaštitnik Bosne i Hercegovine ne samo među katolicima, već ga štuju i muslimani i pravoslavci. Tako se u BiH 2. kolovoza njegovo ime spominje kao Aliđun među muslimanima, a Ilindan kod pravoslavaca.

Ilija je jedno od najvažnijih imena u kršćanstvu, a u Bosni i Hercegovini ima posebno mjesto i štovanje. Njegov dan obilježava se svečanim misama, procesijama i drugim vjerskim obredima. Povezan je i s mnogim narodnim običajima i folklornim proslavama širom zemlje.

Štovanje svetog Ilije u BiH duboko je ukorijenjeno, i on predstavlja snažan simbol vjerskog i kulturnog identiteta ovih prostora.