Troškovi života u Bosni i Hercegovini odavno su nadmašili plaću, a porastom inflacije, taj nerazmjer je još više došao do izražaja.
Stanovnici BiH često se nazivaju mađioničarima, jer ipak, prava je magija potrebna kako bi se preživio mjesec dana, a da se ne “spaja kraj s krajem”.
Naime, potrošačka košarica za listopad ove godine koju je izračunao Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) iznosila je 3.080,60 KM. S druge strane, prosječna plaćaprema posljednjem podatku Federalnog zavoda za statistiku iznosila je 1.369 KM, pa jednostavnom računicom dolazimo kako je pokrivenost košarica prosječnom plaćom 44,93 posto.
Hrana, pa čak i osnovne namirnice kao što su brašno, mlijeko i ulje, za većinu bh. građana predstavljaju luksuz, zbog čega se i veliki broj njih zadužuje kako bi si mogli priuštiti život. Tako je prema podacima Centralne banke u listopadu ukupna kreditna zaduženost građana povećana za skoro 80 milijuna KM, od čega većinu novih kredita čine nenamjenski potrošački krediti koji služe za podmirivanje troškova života.
Futura, udruga za unaprjeđenje kvalitete života, izračunala je iznos koji je jednoj osobi potreban za nabavku namirnica za jedan dan, te su uzevši u obzir 14 namirnica, došli do iznosa od 12,38 KM, što na mjesečnoj bazi iznosi 389,89 KM. Naša realnost i ključna stvar je to da smo se mi navikli na odricanje. Odričemo se svega i svačega i uveli smo neke standarde koji su ispod svih normalnih u svijetu, rekao je ranije za “Avaz” Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete življenja „Futura“.
Navedeni medij proveo je svoje istraživanje, točnije pozabavili su se s time koliko jedna četveročlana obitelj s dvoje djece školskog izrasta mjesečno izdvaja na hranu. Vodili su se proizvodima koji su neophodni, u svoju su košarici stavljali samo minimalne količine, te na kraju za 43 namirnice došli do iznosa od 900,20 KM.
Od Vlade FBiH se očekivalo kako će povećati minimalnu plaću koja iznosi 619 KM, ali umjesto toga, donesene su zbunjujuće fiskalne reforme, koje, kako upozorava Predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Admir Čavalić mogu imati više problema, nego koristi.
Ukoliko bi se to usvojilo, očekuje se da bi to imalo udar na prihode od poreza na dohodak pet posto, na doprinose sedam posto. Manje bi se uplaćivalo doprinosa i poreza na dohodak, što može biti problematično za jedinice lokalne samouprave. Dobili smo informaciju da je samo 10 posto radnika za četiri mjeseca dobilo financijska sredstva od prve naknade, to je 57.000 radnika, odnosno 2.100 poslovnih subjekata je koristilo tu mogućnost, kazao je Čavalić koji tvrdi kako neoporezivi dio od 200 KM može doprinijeti kontraefektu, odnosno tome da se radnicima smanji plaća.
Poskupljenja se pak i dalje najavljuju, ekonomski stručnjaci nastavljaju upozoravati na nepodnošljive efekte rasta inflacije koji se ne tretiraju, kućne budžete dodatno će opteretiti blagdani koji stižu, a građane Bosne i Hercegovine nitko ne pita hoće li i kako će (pre)živjeti.
