U međunarodnim političkim odnosima važni su brojni faktori koji omogučuju djelovanje država diljem svijeta.
Prirodne izvore koje nam planeta Zemlja pruža ne smijemo zanemariti ili pak smatrati ih manje bitnim od ekonomije, tehnologije, vojske…
Nafta je jedan od ključnih elemenata za opstanak na zemlji iz razloga što se broj stanovnika znatno povećao otkrivanjem Amerike još u povijesti.
Sjednjene Američke Države jedne su od najvećih potrošača nafte. Čak jedan stanovnik dnevno troši 50 litara. S toga, SAD je glavni uvoznik nafte s Bliskog istoka.
Bliski istok danas je bogat naftom te tu činjenicu koristi kako bi osigurao svoje bogatsvo. Nafta ne gubi na svojoj važnosti iz razloga što je potrebna čitavom stanovništvu.
Masovna proizvodnja i eksploatacija nafte počela je oko 1945. sa najvećim zalihama u Saudijskoj Arabiji, Iranu, Kuvajtu, Iraku i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Procijenene zalihe nafte, naročito u Saudijskoj Arabiji i Iranu su među najvišim u svijetu, a u sastavu međunarodnog naftnog kartela OPEC dominiraju države sa Srednjeg istoka.
Tokom Hladnog rata, Srednji istok je bio pozornica ideološke borbe između tadašnje dvije supersile i njihovih saveznika; na jednoj strani bili su to NATO i SAD, te Sovjetski savez i članice Varšavskog pakta sa druge. Svi oni su se takmičili u povećaju svog utjecaja na regionalne saveznike. Naravno, pored političkih razloga također je bio prisutan i ideološki konflikt između ova dva sistema. U situaciji kada je zapadni svijet ovisio o velikim količinama nafte, SAD i zapadni saveznici su se grčevito borili da odmaknu arapski svijet od sovjetskog utjecaja. Tokom 20. i 21. vijeka, ovo područje je prolazilo kroz periode relativnog mira prekidane sa periodima velikih ratova i konflikta.
