
Kada je Rusija prošlog mjeseca započela invaziju na Ukrajinu, 27-godišnji Nigerijac Ottah Abraham bio je ogorčen.
Podigao je telefon i tvitao: “Želim se pridružiti timu.”
Bio je nekih 8.700 km (5.400 milja) udaljen od prve crte bojišnice, u malom stanu u glavnom gradu Nigerije, Lagosu.
Diplomirani filozof je jedan od nekoliko stotina Afrikanaca, iz zemalja poput Nigerije, Kenije, Senegala, Južne Afrike i Alžira, koji kažu da su spremni uzeti oružje u bitku protiv Rusije, dijelom kako bi izbjegli sumorne izglede s kojima se suočavaju mnogi mladići kod kuće.
“Znamo da je to rat, to nije dječja igra”, rekao je za BBC. “Ali biti vojnik u Ukrajini bilo bi bolje nego biti ovdje.
“Vjerojatno će mi biti dopušteno da ostanem ako rat završi, plus bit ću heroj i boriti se protiv nepobitnog neprijatelja.”
Navodno se prijavilo oko 20.000 dobrovoljaca iz cijelog svijeta nakon što je ukrajinski predsjednik Volodmir Zelenski globalno pozvao strane borce da “dođu i stanu rame uz rame s Ukrajincima”.
Vlada je privremeno ukinula zahtjeve za vize i ponudila opremu i plaću onima s valjanom putovnicom i vojnom obukom. Iako nema službene potvrde da će stranim borcima biti dopušten boravak u zemlji nakon rata.
“Već živim udobnim životom. Da sam htio ići u Europu, učinio bih to kroz obrazovanje, a ne rat”, rekao je 29-godišnji odvjetnik.
“Ovdje se radi o premlaćivanju nasilnika – nepravda za jednog je nepravda za sve.”
Osjećaji kako bi razveselili srca ukrajinskih diplomata i nekoliko dana nakon apela predsjednika Zelenksyja, deseci dobrovoljaca pune nade uputili su se u ukrajinsko veleposlanstvo u Abuji, s ambicijama da se pridruže.
Plaćenici nisu dobrodošli
No, ukrajinsko veleposlanstvo u Nigeriji – kao i ostala u Africi – moralo je povući pedaliranje jer mnoge vlade kontinenta ne žele da se njihovi državljani bore u Ukrajini.
“Nigerija obeshrabruje korištenje plaćenika bilo gdje u svijetu i neće tolerirati novačenje”, napisalo je nigerijsko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju.
Bohdan Soltys, službenik ukrajinskog veleposlanstva u Nigeriji, rekao je da ne plaćaju Afrikancima da se bore – i da će ljudi morati plaćati svoje letove kako bi stigli do Europe.
“Postoji tanka granica između stranih dobrovoljaca i plaćenika”, rekao je za BBC.

Kasnije je pojasnio da je dobio instrukcije da odbije sve volontere koji stignu u veleposlanstvo.
Senegal je također upozorio svoje građane da se ne upuštaju u rat i naredio ukrajinskom veleposlaniku da ukloni objavu na Facebooku u kojoj se pozivaju senegalski dobrovoljci, nazvavši pokušaj regrutacije “nezakonitim i kažnjivim zakonom”.
Alžirsko ministarstvo vanjskih poslova izdalo je sličnu naredbu svom ukrajinskom veleposlanstvu.
“Moja zemlja kaže da mi nije dopušteno ići. Pokušao sam pisati ministarstvu vanjskih poslova. Nisu mi odgovorili, ali pokušat ću ponovo”, rekao je 28-godišnji Alžirac Belhadj Hani Amir za BBC.
“Želim ići u Ukrajinu, ali se također nadam da će ovaj rat završiti što je prije moguće.”
Veleposlanica Ukrajine u Južnoj Africi, Mozambiku i Bocvani Liubov Abravitova rekla je za BBC da su se stotine ljudi iz cijele južne Afrike dobrovoljno prijavile da se bore ili rade u humanitarnom svojstvu – ali nije mogla djelovati na njihove zahtjeve jer je čekala upute od njihovih vlade. Južna Afrika ima strogi zakon protiv plaćenika.
Zapravo, službena stranica Ukrajine za regrutiranje “međunarodne legije” dobrovoljaca, koja pruža kontakt podatke lokalnih veleposlanstava diljem svijeta, više ne uključuje misije u afričkim zemljama.
Predstavnik koji radi za web stranicu potvrdio je da su neke afričke zemlje uklonjene zbog “regulatornih ograničenja”.
‘braća Rusi’
Alžir, Senegal i Južna Afrika bili su među 17 od 54 afričke zemlje koje su se suzdržale od glasovanja u UN-u za osudu invazije Ukrajine, jer su željele izbjeći antagoniziranje Rusije.

I Rusija nije bez podrške u Africi. Proširila je svoj utjecaj na kontinentu – posebno vojno, pomažući zemljama poput Srednjoafričke Republike (CAR), Libije, Malija i Sudana u borbi protiv pobunjenika ili islamističkih militanata.
Video koji navodno prikazuje vojnike iz CAR-a koji obećavaju da će se pridružiti svojoj “ruskoj braći” također je kružio internetom, iako BBC nije mogao neovisno provjeriti izvor, a vladin dužnosnik nije odgovorio na zahtjev za komentarom.
Prošlog petka, ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je da se “više od 16.000 boraca” s Bliskog istoka dobrovoljno prijavilo u borbu s ruskom vojskom – nije jasno uključuje li to bilo koga iz Sjeverne Afrike.
No, s obzirom na to da afričke vlade suzbijaju novačenje vlastitih građana, nejasno je hoće li itko od muškaraca stići do prve crte bojišnice – a ukrajinski dužnosnik zadužen za registraciju stranih dobrovoljaca rekao je za BBC da nije stigao nijedan Afrikanac.
Razočaranje
Za neke, poput Davida Osagiea Adelekea iz jugozapadne nigerijske države Oyo, ovo je bio razoran udarac.

Ovaj 21-godišnjak, koji je radio kao hitni spasilac za Crveni križ, pripremao se za upis u borac, prikupivši potrebnu dokumentaciju, uključujući i pismo preporuke.
“Otišao sam ravno u policijsku postaju po svoje dokumente”, rekao je i objasnio da je čista kaznena evidencija jedan od uvjeta za prijavu.
“Razočaran sam kad čujem da veleposlanstvo sada kaže da neće primiti nas Afrikance.”
Budući da mu se e-poruke upućene ukrajinskom veleposlanstvu sada vraćaju, traži alternativne rute kako bi došao do granice zemlje.
“Imam intervju s poljskim veleposlanstvom u Nigeriji”, rekao je.
Princ Nkem Nduche, koji je bio među onima u ukrajinskom veleposlanstvu u Abuji, ima više znanja od većine o situaciji u Ukrajini i optimističniji je.
Zapravo je proveo neko vrijeme u Rusiji kao mladić, ima dvojno državljanstvo i čak se upisao na rusku vojnu akademiju – ali je kratko bio u zatvoru, optužen da je špijun nakon što je uočen u američkom veleposlanstvu.
Rekao je da je pobjegao iz zemlje prije sedam godina, preko Ukrajine – i da bi se rado borio protiv Rusije, ali prihvaća da to neće biti.
“Želio sam ići sam, ali kao što je nigerijska vlada rekla da ne možemo ići… poslušat ću ih”, rekao je za BBC.