Opći izbori u Bosni i Hercegovini, zakazani za 4. listopada 2026. godine, donose niz političkih neizvjesnosti, ali i tehnoloških promjena koje bi trebale unaprijediti izborni proces, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i optičke skenere glasačkih listića.
O političkim očekivanjima, odnosima snaga i mogućim ishodima u bošnjačkom, hrvatskom i srpskom političkom bloku govorili su politička analitičarka Ivana Marić i profesor političkih znanosti Adnan Huskić u podcastu “Špica s Macanom”.
Već oblikovane biračke preferencije
Huskić ocjenjuje kako osobni imidž kandidata ima ograničen utjecaj na birače, jer su političke preferencije već u velikoj mjeri unaprijed definirane.
”Možda je čak i manje bitno radi li se o osobama čiji imidž tek treba graditi, ali bojim se kako su preferencije birača u tom smislu već ranije definirane, neovisno o tome o kojim se osobama radi. Naravno, neće se kandidirati osoba koja bi mogla odbiti birače određene političke opcije, ali čini mi se kako je presudnije tko stoji iza te osobe, odnosno kakva se poruka time želi poslati”, rekao je Huskić.
Izbor člana Predsjedništva BiH i etnički model
Marić je pojasnila kako izborni sustav u Bosnia and Herzegovina, temeljen na etničkoj i teritorijalnoj strukturi, stvara brojne političke kontroverze, posebno u izboru članova Predsjedništva BiH.
”Nema nikakve odredbe kako Hrvati mogu glasati samo za Hrvate, Bošnjaci za Bošnjake, već birači dobiju jedan listić i odlučuju hoće li glasati za bošnjačkog ili hrvatskog kandidata. To je ono što dovodi do zabune. Maksimalan broj hrvatskih glasova koji je osvojila kandidatkinja HDZ-a BiH Borjana Krišto bio je 180 tisuća. Kod Bošnjaka je nekad bilo i gotovo pola milijuna. Željko Komšić dobio je gotovo 250 tisuća glasova, a toliko nema hrvatskih birača u Bosni i Hercegovini. To su glasovi Bošnjaka koji imaju dovoljno glasova kako bi mogli izabrati oba kandidata”, objasnila je Marić.
U tom kontekstu spominju se i kandidature poput Željko Komšić, Borjana Krišto i Denis Bećirović.
Hrvatski politički korpus i neizvjesni kandidati
Govoreći o hrvatskom političkom spektru, Marić navodi kako se pojavljuju i kandidati koji su dugo prisutni u politici, ali nisu bili u prvom planu za najviše funkcije.
Spominje i ime Slaven Kovačević, kao i Darijana Filipović, uz ocjenu da bi njihova prepoznatljivost u javnosti mogla biti izazov.
Srpski politički blok i pitanje Dodika
Komentirajući situaciju u Republici Srpskoj, Marić ističe kako bi eventualni poraz Milorad Dodik mogao imati šire političke posljedice, uključujući i gubitak utjecaja nad institucijama.
”Dodik bi porazom izgubio moć, a gubitkom moći izgubio bi i utjecaj na pravosuđe. Zbog toga mora zadržati političku moć”, smatra Marić.
SDA kao ključna nepoznanica
Huskić smatra da će bošnjački politički blok uvelike ovisiti o odluci Stranka demokratske akcije o kandidatu za Predsjedništvo BiH.
”Imamo jasno Denisa Bećirovića kao kandidata SDP-a, ali još uvijek nemamo kandidata SDA, što je ključna nepoznanica u cijeloj priči. Ako bi se radilo o njihovoj vodećoj osobi, hipotetski Bakiru Izetbegoviću, on bi predstavljao ozbiljnog protukandidata sa značajnom podrškom”, rekao je Huskić.
U tom kontekstu spominje se i Bakir Izetbegović.
Tehnološke promjene, ali i stari problemi
Jedna od najvećih novosti na izborima bit će uvođenje biometrijske identifikacije birača i optičkih skenera, koji bi trebali ubrzati brojanje glasova i objavu rezultata.
Ipak, Huskić upozorava da tehnologija neće riješiti ključne probleme izbornog procesa:
”Ne možemo riješiti pitanje prisile, ucjenjivanja birača niti problem velikog broja ljudi na proračunu koji se potiču glasati za određene opcije”, upozorio je Huskić.
Marić dodaje kako bez strožih sankcija za izborne nepravilnosti ni najmodernija tehnologija neće biti dovoljna:
”Nijedna razvijena zapadnoeuropska država ne rješava to primarno tehnologijom, nego strogim sankcijama. Sve dok ne postane kazneno djelo varanje na izborima, posebno za članove biračkih odbora, imat ćemo probleme”, zaključila je Marić.
