U vrijeme svjetske ekonomske krize neophodna su veća ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju u Bosni i Hercegovini, koja ima bogate prirodne resurse, ali je dojam da se ne iskorištavaju na pravi način. Priča iz Brčko distrikta, koji je najveći uzgajivač bamije na Balkanu, govori o tome da potencijala za proizvodnju hrane ima mnogo.
Ibro Mehić iz Ograđenovca kod Brčkog u svibnju će početi sjetvu bamije, biljke koja se rijetko gdje uzgaja na području BiH, ali i Balkana. Ulaganja u njenu proizvodnju nema mnogo, a dobit je zajamčena. Ipak, od ovog posla se ne može živjeti.
„Omladina to neće, teško je brati. Bamija tri puta dođe na ruke. Kad je obereš, prebereš, pa je moraš križiti i nanizati. A cijena nije nešto – koliko ima truda“, priča Ibro za Federalnu.
U Distriktu se uzgaja sitna bamija, koja se, prema podacima Voćnog kluba Brčko, nigdje u svijetu ne sadi. Riječ o vrsti zvanoj amasija, koja se proizvodi samo u sjeveroistočnoj Bosni. Upravo zbog toga u Brčkom se od prošle godine organizira festival bamije.
„Želimo kroz ovaj festival promovirati ovaj dio sjeveroistočne Bosne kao regije gdje se još ta tradicija održala. A usput i promovirati Brčko distrikt kao najvećeg proizvođača“, istaknuo je Savo Lukić, predsjednik Voćnog kluba Brčko.
Na inicijativu Voćnog kluba, proizvođači bamije su postali jedini u Bosni i Hercegovini koji dobivaju poticaj.
„Za mene nije loše: 200 maraka po dulumu, to je lijepo. Ali da omladinu na to natjeramo, to je teško“, navodi Mehić. Postoji potencijal i za povećanjem proizvodnje uljarica.
„Trebalo bi poraditi na povećanju proizvodnje uljarica. On je konstantan, s blagim povećanjem. Oko 200 hektara se zasije suncokretom, oko 150 hektara uljanom repicom i oko 2.100 hektara sojom. Što bi se svakako moglo unaprijediti“, poručio je Milenko Ninković, šef Odjela za poljoprivredu Brčko distrikta (SNSD).
Brčko distrikt bi ove godine u poljoprivredne poticaje trebao uložiti oko 12 milijuna maraka, približno isto kao i prethodnih godina, ali bez mnogo efekta. Očito je da u toj oblasti treba doći do određenih promjena, kako bi potencijal za proizvodnju hrane u dovoljnoj mjeri bio iskorišten.