Ruska invazija na Ukrajinu i zapadna podrška Ukrajini povećale su tenzije među devet država naoružanih nuklearnim oružjem, stoji u zaključima istraživanja štokholmskog Međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
Broj komada nuklearnog oružja neznatno je pao između siječnja 2021. i siječnja 2022., ali švedski think tank navodi da ukoliko se nešto odmah ne poduzme, taj broj bi mogao početi rasti prvi put u više desetljeća, prenosi Index.hr.
Wilfred Wan, ravnatelj SIPRI-jevog programa za oružje masovnog uništenja, u godišnjem izvješću think tanka rekao je: “Sve države s nuklearnim naoružanjem ili povećavaju ili unapređuju svoje arsenale, a većina njih zaoštrava nuklearnu retoriku i sve više naglašava ulogu koju nuklearna oružja igraju u njihovim vojnim strategijama.”
“To je vrlo zabrinjavajući trend”, dodao je.
Rusija ima najveći nuklearni arsenal na svijetu s ukupno 5977 nuklearnih bojevih glava, što je 550 više od SAD-a. Te dvije zemlje posjeduju više od 90% svjetskog nuklearnog arsenala.
No i Kina je usred velike ekspanzije te se procjenjuje da ima oko 300 novih silosa za nuklearne projektile.
SIPRI je objavio da je broj nuklearnih bojevih glava od siječnja 2022. do siječnja 2021. globalno pao s 13.080 na 12.705. Oko 3732 nuklearnih bojevih glava spremno je za upotrebu na projektilima i zrakoplovima, a oko 2000 – od čega gotovo sve pripadaju Rusiji ili SAD-u – u stanju je visoke pripravnosti.
