Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza izjavio je kako je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u pravu kada govori o potrebi izborne reforme i osiguranja ravnopravnosti Hrvata u BiH.
U intervjuu za Večernji list Bunoza je kazao kako za kritike upućene Grliću Radmanu ne vidi opravdan razlog, ističući da njegovi stavovi imaju uporište u presudama Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) i odlukama Ustavnog suda BiH.
Govoreći o izbornoj reformi i legitimnom predstavljanju, Bunoza je naglasio kako je konstitutivnost naroda jedno od temeljnih načela ustavnog uređenja BiH.
„Ustavni sud BiH u više je svojih odluka naveo da je temeljno načelo BiH načelo konstitutivnosti naroda, a da do povrede načela konstitutivnosti naroda dolazi kada je jedan narod onemogućen u sudjelovanju u donošenju političkih odluka“, rekao je Bunoza.
Više izbornih jedinica nije protivno europskim standardima
Bunoza se osvrnuo i na predmet „Kovačević protiv BiH“, navodeći kako Europski sud za ljudska prava nije odredio koliko bi BiH trebala imati izbornih jedinica.
Prema njegovim riječima, stav Suda ostavlja prostor za postojanje više, pa i asimetričnih izbornih jedinica.
„Sasvim je jasno da, prema stavu Europskog suda, više izbornih jedinica, koje mogu biti i asimetrične, nije protivno europskim standardima“, kazao je ministar pravde BiH.
Govoreći o zastupljenosti naroda u institucijama BiH, Bunoza je istaknuo kako one trebaju odražavati različitosti države te kako je potrebno pronaći rješenja kojima se nijedan konstitutivni narod neće osjećati zakinutim.
„Jedan čovjek – jedan glas“ ne može biti jedino načelo
Bunoza smatra kako se u BiH načelo „jedan čovjek – jedan glas“ primjenjuje u tijelima u kojima se štite interesi građana, dok se u institucijama poput domova naroda i Predsjedništva BiH štite interesi konstitutivnih naroda.
U tom kontekstu kritizirao je praksu izbora hrvatskih predstavnika, tvrdeći da se godinama nameću predstavnici hrvatskom konstitutivnom narodu.
Govoreći o predmetima pred Europskim sudom za ljudska prava, Bunoza je kazao kako je Sud odbacio nastojanja kojima bi se načelo konstitutivnosti naroda u potpunosti uklonilo iz političkog sustava BiH.
„Uputa Europskog suda za ljudska prava vrlo je jasna – osigurajte svima pravo na kandidaturu, a ne da ukidamo načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda“, rekao je Bunoza.
„Ljubić“ još nije u potpunosti proveden
Ministar pravde BiH posebno je govorio o odluci Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“, navodeći kako smatra problematičnim mogućnost da bošnjačka većina kroz županijske skupštine odlučujuće utječe na izbor izaslanika u klubove konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Prema njegovim riječima, u domovima naroda mora biti osigurano legitimno predstavljanje zajednice čiji se interesi u tim tijelima štite.
Bunoza je također naveo kako je i u posljednjem izvješću Ustavnog suda BiH iz 2026. godine navedeno da odluka „Ljubić“ još uvijek nije provedena.
Nakon izbora potreban ozbiljan dijalog
Govoreći o očekivanjima nakon izbora, Bunoza je istaknuo kako je izborna reforma nužna za nastavak europskog puta BiH.
Kazao je kako je potrebno provesti odluke Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH te otvoriti ozbiljan politički dijalog.
„Vrijeme sudskog aktivizma s ciljem mijenjanja temeljnih načela BiH stvar je prošlosti i vjerujem da će se otvoriti ozbiljan dijalog prema izbornoj reformi u kojoj nijedan pojedinac ni konstitutivan narod neće biti diskriminiran“, zaključio je Bunoza.
