Problem izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH i pitanje legitimnog političkog predstavljanja Hrvata ponovno je u središtu rasprava, a kao jedno od mogućih rješenja sve češće se spominje uspostava posebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza ističe kako je takav model u skladu s europskim standardima i praksom.
“Upravo je Europski sud za ljudska prava u presudi Kovačević protiv BiH naznačio da više izbornih jedinica radi zadovoljavanja ustavnih kriterija nije protivno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Temeljno načelo BiH je načelo konstitutivnosti naroda”, rekao je Bunoza.
Slično stajalište iznosi i politički analitičar Milan Sitarski, koji smatra da bi se pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda moglo riješiti upravo uvođenjem izbornih jedinica za izbor sva tri člana Predsjedništva BiH.
“Pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u Predsjedništvu može se na primjeren način riješiti uvođenjem izbornih jedinica za tri člana Predsjedništva. Uostalom, Republika Srpska već je izborna jedinica za izbor srpskog člana Predsjedništva”, kazao je Sitarski.
Prema zagovornicima ovog modela, Republika Srpska već funkcionira kao posebna izborna jedinica za izbor srpskog člana Predsjedništva, zbog čega smatraju da ne postoje zapreke za uspostavu izbornih jedinica i za izbor hrvatskog te bošnjačkog člana.
Bunoza također naglašava kako presude Europskog suda za ljudska prava, uključujući predmete Begić protiv BiH i Kovačević protiv BiH, potvrđuju potrebu poštivanja ustavne strukture Bosne i Hercegovine.
“Moramo poštivati ustavnu strukturu BiH i omogućiti svima pravo na kandidaturu, ali načelo ‘jedan čovjek – jedan glas’ nije nešto što štiti Europska konvencija niti predstavlja europski standard”, poručio je.
S druge strane, protivnici ovog prijedloga često upozoravaju da bi hrvatska izborna jedinica mogla predstavljati korak prema uspostavi trećeg entiteta. Na to Sitarski odgovara kako je riječ o političkom argumentu koji ne proizlazi iz samog izbornog modela.
Rasprava o izmjenama izbornog zakonodavstva i dalje ostaje jedno od ključnih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini, bez naznaka skorog političkog dogovora između predstavnika konstitutivnih naroda.
