Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izrekla je nove novčane kazne političkim strankama i kandidatima zbog utvrđenih kršenja Izbornog zakona BiH.
Među strankama koje su sankcionirane najveće iznose mora platiti SNSD, kojem je izrečena ukupna kazna od 62.500 KM. CIK je utvrdio više slučajeva kršenja izbornih pravila, među kojima su preuranjena kampanja i zlouporaba djece u političke svrhe.
SNSD-u najveća kazna
Najveća pojedinačna kazna SNSD-u, u iznosu od 22.000 KM, odnosi se na nastup kandidata Save Minića, koji je ocijenjen kao preuranjena izborna kampanja. Minić je zbog istog slučaja osobno kažnjen s 12.000 KM.
CIK je sankcije izrekao i drugim političkim subjektima i njihovim kandidatima.
PSS kažnjen s 53.500 KM
Pokret sigurna srpska, odnosno PSS, kažnjen je s ukupno 53.500 KM, dok su kandidati ove stranke pojedinačno kažnjeni s ukupno 27.000 KM.
Jedna od većih pojedinačnih kazni odnosi se na Branislava Borenovića, kojem je izrečena kazna od 4.000 KM. Stranka je kažnjena jer je njegova promocija inicijative „Zdravlje bez poreza“ ocijenjena kao preuranjena izborna kampanja.
SDA kažnjena s 21.000 KM
Među sankcioniranim strankama je i SDA, kojoj je CIK izrekao ukupnu kaznu od 21.000 KM.
U obrazloženju odluke navedena su kršenja povezana s preuranjenom kampanjom na društvenim mrežama, zlouporabom javnih resursa te korištenjem djece u političke svrhe.
Sankcije i za druge stranke i kandidate
CIK je kaznio i niz drugih političkih subjekata.
Politički subjekt „Volja naroda Srpske – doktor Vlado Đajić“ kažnjen je s 15.000 KM, dok je Vlado Đajić osobno kažnjen s 14.000 KM zbog više slučajeva preuranjene kampanje.
SDS je zbog preuranjene kampanje Marinka Božovića kažnjen s 4.000 KM, a sam Božović s dodatnih 3.500 KM.
Koalicija DNS-NPS kažnjena je sa 7.000 KM, dok je kandidat Lazar Gajić dobio kaznu od 3.000 KM, a Nenad Nešić 4.000 KM zbog objave fotografije na kojoj su bila maloljetna lica.
Sankcije su izrečene i HDZ-u BiH, SDP-u, Ujedinjenoj Srpskoj te koaliciji NiP-SDB-SPU BiH, između ostalih.
Odluke CIK-a još jednom pokazuju koliko se tijekom izbornog procesa prati način na koji političke stranke i kandidati vode kampanju, posebno kada je riječ o preuranjenom političkom djelovanju, korištenju javnih resursa i uključivanju djece u političke aktivnosti.
