Katolička Crkva 14. rujna slavi blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, jedan od važnih blagdana posvećenih simbolu kršćanske vjere. Posebno svečano ovaj se blagdan obilježava u Međugorju i na brdu Križevac.
Katolička Crkva danas, 14. rujna, slavi blagdan Uzvišenja Svetoga Križa. Njegova povijesna pozadina povezana je s povratkom relikvije svetoga Križa u Jeruzalem nakon što je pala u ruke Perzijanaca.
Prema predaji, sveti je Križ na Kalvariji pronašla carica Jelena. U vrijeme rata između istočnorimskog cara Heraklija i Perzijanaca, relikvija je dospjela u njihove ruke. Nakon pobjede car Heraklije zatražio je da se kršćanima vrati sveti Križ.
Prema predaji, Heraklije je Križ osobno nosio prema Jeruzalemu, ali ga je na putu prema Golgoti zaustavila neobjašnjiva sila. Na savjet jeruzalemskog biskupa Zaharije skinuo je raskošno carsko odijelo i u pokorničkoj odjeći nastavio nositi Križ prema mjestu na kojem je Krist raspet.
Kakvu su ulogu u toj povijesti imali Hrvati?
Uz ovaj povijesni događaj veže se i zanimljiva priča o Hrvatima.
Konstantin Porfirogenet u djelu „De administrando imperio“ navodi da je car Heraklije pozvao Hrvate iz Velike ili Bijele Hrvatske, čije se središte nalazilo na području današnje Poljske oko Krakova, kako bi štitili njegove zapadne granice od Avara.
To se događalo upravo u vrijeme kada je Heraklije na Istoku vodio rat za oslobođenje svetoga Križa. Hrvati su tada još bili pogani, ali su, prema tom povijesnom zapisu, neizravno sudjelovali u događajima koji su se povezivali s borbom za „časni križ“, simbol kršćanstva i spasenja.
Križ kao simbol života i pobjede
Kršćanska poruka blagdana ne zaustavlja se samo na povijesnom događaju. Križ se u kršćanstvu ne promatra kao simbol poraza, nego kao mjesto pobjede, ljubavi i života.
U svakodnevnom životu čovjek se susreće s različitim „križevima“ – bolešću, siromaštvom, nerazumijevanjem, usamljenošću, nepravdom i drugim teškoćama. U kršćanskoj vjeri upravo takve životne kušnje mogu postati mjesto susreta s Bogom i izvor novog života.
Posebno svečano u Međugorju
Blagdan Uzvišenja Svetoga Križa posebno se svečano obilježava u Međugorju, gdje se tradicionalno slavi na brdu Križevac.
Ideja za izgradnju velikog križa pojavila se nakon poticaja pape Pija XI., koji je želio da se povodom 1900. obljetnice Kristove smrti križevi grade na uzvisinama diljem svijeta.
Međugorski župnik fra Bernardin Smoljan predstavio je tu ideju župljanima u siječnju 1934., a župljani su je prihvatili. Veliki betonski križ na brdu koje se tada zvalo Šipovac izgrađen je za samo 52 dana, a 16. ožujka 1934. blagoslovio ga je župnik te je slavljena prva sveta misa. Od tada se brdo naziva Križevac.
Križevac je tijekom desetljeća postao jedno od nezaobilaznih hodočasničkih mjesta za brojne vjernike koji dolaze u Međugorje. Petkom poslijepodne ondje se redovito moli Križni put, a brojni hodočasnici tradicionalno se uspinju na brdo upravo uoči i na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa.
U nedjelju, 13. rujna, brojni su hodočasnici stigli na Križevac pješice, gdje su se molili i ispovijedali. Svetu misu predslavio je fra Ivan Landeka ml., župni vikar u župi sv. Ante na Humcu i odgojitelj novaka. Novaci su asistirali na misi, dok je pjevao međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić.
