Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović završila je višednevni posjet Washingtonu, tijekom kojeg je održala niz sastanaka s američkim dužnosnicima.
Razgovori u State Departmentu, Bijeloj kući i drugim američkim institucijama bili su posvećeni položaju hrvatskog naroda u BiH, budućnosti zemlje, funkcioniranju Daytonskog mirovnog sporazuma, sigurnosnim izazovima te euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine.
Filipović se sastala s predstavnicima Ureda potpredsjednika SAD-a, State Departmenta, Ureda Bijele kuće za vjerska pitanja i američkog Ministarstva energetike.
Razgovarala o političkoj ravnopravnosti Hrvata
Jedna od ključnih tema razgovora bila je legitimna politička zastupljenost konstitutivnih naroda u BiH.
„Iz Washingtona sam otišla uvjerena da postoji prostor za snažniji američki angažman u BiH, ali i da odgovornost nije samo na našim partnerima. Moramo znati što želimo, govoriti argumentima i nuditi rješenja. Hrvati u tome mogu i trebaju biti jedan od najsnažnijih mostova između BiH i euroatlantskog prostora“, poručila je Filipović.
Govoreći o položaju Hrvata, istaknula je da pitanje njihove ravnopravnosti ne treba promatrati kao sukob s drugim narodima, nego kao pitanje funkcioniranja i dugoročne stabilnosti države.
„Hrvati traže ravnopravnost. I to nije zahtjev protiv bilo koga. Država u kojoj se svaki narod i svaki čovjek osjeća politički sigurnim, poštovanim i ravnopravnim bit će stabilnija država“, kazala je.
Fokus na sigurnosti i euroatlantskom putu
U State Departmentu razgovaralo se o euroatlantskim integracijama BiH, sigurnosnim izazovima i mogućnosti snažnijeg američkog angažmana.
Među temama su bili i utjecaj vanjskih aktera, jačanje otpornosti institucija, energetska i kibernetička sigurnost, zaštita kritične infrastrukture te suradnja sa saveznicima.
„BiH pripada euroatlantskom političkom, sigurnosnom i gospodarskom prostoru. Ali tu pripadnost nije dovoljno dokazivati deklaracijama. Dokazuje se institucijama kojima ljudi vjeruju, sigurnošću, vladavinom prava, investicijama, radnim mjestima i sposobnošću da različiti narodi žive zajedno kao ravnopravni“, poručila je Filipović.
Razgovori i o položaju katoličke zajednice
Dio posjeta bio je posvećen i položaju katoličke zajednice u BiH. U Uredu Bijele kuće za vjeru Filipović je razgovarala o vjerskim slobodama, demografskim i institucionalnim izazovima s kojima se suočava hrvatska katolička zajednica.
Razgovaralo se i o očuvanju identiteta i institucija, obrazovanju te ravnopravnom sudjelovanju u političkom životu.
„BiH može opstati i uspjeti samo kao zemlja u kojoj nitko ne mora biti manje svoj da bi bio ravnopravan“, istaknula je.
Južna plinska interkonekcija i američke investicije
Energetika i gospodarstvo bili su u fokusu sastanaka s dužnosnicima američkog Ministarstva energetike.
Uz projekt Južne plinske interkonekcije, razgovaralo se o mogućnostima ulaganja američkih kompanija u energetiku, infrastrukturu, inženjering i tehnologiju u BiH.
„Kod Južne plinske interkonekcije vrijeme je za prijelaz s dogovora na provedbu. Ali BiH mora gledati i šire, prema američkom kapitalu, tehnologiji i kompanijama koje mogu otvoriti nova radna mjesta i dodatno nas povezati s američkim i europskim gospodarstvom“, kazala je Filipović.
Nakon završetka posjeta Washingtonu poručila je kako bi međunarodni odnosi trebali donijeti konkretne koristi građanima BiH – od sigurnosti i novih investicija do radnih mjesta, sigurnije opskrbe energijom i većih prilika za mlade.
