Angažman političkih operativaca bliskih Donaldu Trumpu za potrebe Republike Srpske izazvao je nove reakcije u Washingtonu. U središtu pozornosti su milijunski ugovori, korištenje javnog novca i pitanje stvarnog dosega lobističke strategije Milorada Dodika.
Lobistička strategija vlasti Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama našla se pod pojačanim pritiskom nakon niza medijskih otkrića o angažmanu političkih konzultanata povezanih s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Dok su vlasti u Banjoj Luci posljednjih godina ulagale značajna sredstva u izgradnju političkih veza u Washingtonu, sve više pozornosti privlače pitanja o tome tko je financirao te aktivnosti, kakvi su njihovi ciljevi i koliko su one bile povezane s političkim interesima Milorada Dodika.
Prema izvještajima međunarodnih medija, među angažiranim osobama nalaze se i politički operativci koji su sudjelovali u Trumpovim izbornim kampanjama. Njihov angažman za potrebe Republike Srpske otvorio je raspravu o granicama između privatnog političkog savjetovanja i zastupanja interesa stranih političkih struktura.
Trumpovi suradnici u središtu pozornosti
Američki mediji izvijestili su da su Chris LaCivita i James Blair, politički operativci s važnim ulogama u republikanskim političkim krugovima, bili angažirani za savjetodavne poslove povezane s Republikom Srpskom uoči izbora u Bosni i Hercegovini.
Prema pisanju The New York Timesa, za njihov angažman isplaćeni su iznosi od više stotina tisuća dolara. Informacije o njihovu radu potaknule su pitanja o prirodi suradnje s političkim strukturama u Banjoj Luci i mogućem utjecaju takvih veza na američku politiku prema BiH.
O slučaju su izvijestili i drugi međunarodni mediji, među njima Al Jazeera i CBS News, koji su analizirali veze između lobističkih tvrtki, Trumpova političkog kruga i vlasti Republike Srpske.
Ipak, važno je razlikovati političko savjetovanje od konkretnog lobiranja za određene ciljeve. Sama činjenica da su pojedini konzultanti radili za političke strukture u RS-u ne dokazuje da su svi oni sudjelovali u zagovaranju neovisnosti tog entiteta.
Milijuni dolara i pitanja o javnom novcu
Republika Srpska posljednjih je godina angažirala više lobističkih i konzultantskih tvrtki u SAD-u. Njihovi zadaci, prema dostupnim ugovorima i izvještajima, uključivali su uspostavljanje kontakata s američkim političkim dužnosnicima, predstavljanje političkih stajališta RS-a i pokušaje poboljšanja odnosa s Washingtonom.
Jedan od ciljeva takvih aktivnosti bio je i poboljšanje položaja Dodika i drugih osoba koje su se ranije nalazile pod američkim sankcijama.
Međutim, financiranje tih angažmana postalo je predmetom dodatnog nadzora. Američki mediji objavili su podatke o milijunskim izdacima za lobiranje, dok su pojedini američki političari zatražili objašnjenja o izvorima novca i njegovoj namjeni.
Američka senatorica Jeanne Shaheen, članica Demokratske stranke i istaknuta članica senatskog Odbora za vanjske odnose, javno je postavila pitanje zašto se milijuni dolara troše na lobiranje umjesto na potrebe građana.
Takva pitanja dodatno dobivaju na važnosti zbog odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz rujna 2026. godine, kojom su osporene aktivnosti povezane s financiranjem lobiranja čiji su ciljevi bili protivni ustavnom poretku BiH.
Konaković upozorio Washington
U raspravu se uključio i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, koji je američkim dužnosnicima uputio pismo u kojem je izrazio zabrinutost zbog lobističkih aktivnosti Republike Srpske.
Prema pisanju Financial Timesa, Konaković je upozorio na korištenje javnih sredstava za ostvarivanje političkog utjecaja u SAD-u u korist struktura koje su bliske Moskvi.
U dopisima upućenima američkim dužnosnicima otvoreno je i pitanje mogućeg ponovnog uvođenja sankcija osobama za koje se procijeni da ugrožavaju stabilnost i teritorijalni integritet država zapadnog Balkana.
Za sada nema potvrde da su ti zahtjevi doveli do promjene američke politike, ali pokazuju da se lobističke aktivnosti iz RS-a sve intenzivnije promatraju i iz perspektive institucija Bosne i Hercegovine.
Uloga ljudi iz Trumpova okruženja pod povećalom
Dodatnu pozornost privukla je tvrtka Continental Strategy, povezana s političkim konzultantima iz Trumpova kruga. Među njezinim partnerima nalazi se Alejandro Garcia, dok je u tvrtki zaposlena i Katie Wiles, kći šefice Trumpova kabineta Susie Wiles.
Medijski izvještaji povezali su tu tvrtku s aktivnostima u Bosni i Hercegovini i kontaktima s predstavnicima Republike Srpske. Ipak, tvrtka je, prema izvještaju CBS Newsa, navela da je Katie Wiles u BiH boravila poslovno za drugog klijenta te da nije razgovarala s dužnosnicima američke vlade u ime Republike Srpske.
Zbog toga je važno razlikovati potvrđene poslovne veze od tvrdnji o konkretnom političkom djelovanju. Sama povezanost s određenom konzultantskom tvrtkom ne znači automatski da je svaka osoba u njoj sudjelovala u lobiranju za vlasti RS-a.
Znači li sve ovo kraj Dodikove strategije?
Dodik i političko vodstvo Republike Srpske nastojali su posljednjih godina poboljšati odnose s američkom administracijom, među ostalim i kroz angažman osoba bliskih republikanskim političkim strukturama.
Američka administracija ukinula je sankcije Dodiku i nizu drugih osoba iz RS-a u listopadu 2025. godine. Taj potez tada je predstavljen kao promjena pristupa, dok su kritičari upozoravali na šire posljedice za američku politiku prema Bosni i Hercegovini.
Današnja pitanja o lobističkim ugovorima, financiranju i političkim vezama pokazuju da taj proces i dalje izaziva kontroverze.
Ipak, na temelju dosad objavljenih informacija ne može se zaključiti da je cijela lobistička mreža Republike Srpske prestala djelovati. Ono što je vidljivo jest da su njezine aktivnosti pod većim nadzorom medija, političara i institucija te da se od uključenih aktera traže dodatna objašnjenja.
Za Bosnu i Hercegovinu ključno je pitanje hoće li nova saznanja dovesti do konkretnijih političkih ili pravnih posljedica te kako će Washington ubuduće postupati prema lobističkim aktivnostima koje se odnose na ustavni poredak i teritorijalni integritet zemlje.
Izvori: Vijesti.ba, Financial Times, The New York Times, CBS News i Al Jazeera. Tekst je izvorno formuliran na temelju dostupnih medijskih izvještaja i javno objavljenih informacija.
