Prema informacijama iz diplomatskih krugova, postoji realna mogućnost da bi Christian Schmidt mogao ostati na funkciji visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini još određeno vrijeme, potencijalno i do naredne godine, pa čak i duže.

Kako navode Nezavisne, unutar Vijeća za provođenje mira (PIC) još uvijek ne postoji konsenzus o njegovu nasljedniku. Jedino oko čega su članice usuglašene jest da novi visoki predstavnik neće biti izabran kroz Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Razlog zastoja leži u različitim pristupima ključnih međunarodnih aktera. Europske zemlje inzistiraju na tome da žele aktivno sudjelovati u izboru nasljednika i ne prihvaćaju rješenje prema kojem bi jedna država sama odlučivala o kandidatu, što se u diplomatskim krugovima tumači kao neslaganje s mogućnošću da SAD samostalno predlože rješenje.

U tom kontekstu, iz kombinacije je ispao i ranije spominjani talijanski diplomat Antonio Zanardi, dok se britanska izaslanica Dame Karin sve rjeđe spominje kao ozbiljna kandidatkinja, iako nikada nije službeno bila u užem izboru.

Ipak, ne isključuje se mogućnost da budući visoki predstavnik ne bude Europljanin, ali bi o tome morao postojati dogovor zemalja tzv. kvinteta, a ne pojedinačnih država ili kontinenata.

S obzirom na trenutne nesuglasice, sve je manje izgledno da bi se dogovor mogao postići na sljedećem sastanku Upravnog odbora PIC-a u lipnju, kako bi to željele Sjedinjene Američke Države. Cilj je izbjeći spajanje pitanja izbora novog visokog predstavnika s produženjem mandata EUFOR-a Althea, što bi moglo dodatno zakomplicirati proces zbog potrebnih međunarodnih usuglašavanja.

U diplomatskim procjenama navodi se da bi se, u slučaju nastavka zastoja, izbor novog visokog predstavnika mogao odgoditi i do sljedeće godine, što bi značilo da bi Schmidt ostao na funkciji duže nego što je ranije planirano.

Paralelno s tim, medijski napisi o nesuglasicama unutar kvinteta oko državne imovine djelomično su potvrđeni, ali se naglašava da razlozi nisu isključivo vezani uz pojedine infrastrukturne projekte.

Kako se navodi, pitanje državne imovine otvoreno je i u kontekstu razgovora o mogućem zatvaranju Ureda visokog predstavnika (OHR), pri čemu je zaključeno da se taj proces ne može finalizirati bez prethodnog rješavanja tog pitanja u okviru ranijih uvjeta poznatih kao paket 5+2.

S obzirom na političke okolnosti i izbornu dinamiku u BiH, procjenjuje se da se ni pitanje OHR-a ni status visokog predstavnika neće moći riješiti u skorije vrijeme.