Ukupan dug Federacije Bosne i Hercegovine na kraju drugog tromjesečja 2026. godine iznosio je 8,76 milijardi konvertibilnih maraka, što predstavlja rast od 20,95 posto u odnosu na kraj prvog tromjesečja. Podaci o zaduženosti ponovno otvaraju pitanje upravljanja javnim financijama i budućeg vraćanja preuzetih obveza.
Prema podacima Federalnog ministarstva financija, ukupni dug obuhvaća obveze institucionalnih jedinica Federacije BiH, a značajan dio odnosi se na vanjsko zaduživanje.
Vanjski dug iznosi gotovo sedam milijardi KM
Na dan 30. lipnja 2026. godine vanjski dug Federacije BiH iznosio je 6,95 milijardi KM. U odnosu na kraj ožujka, riječ je o povećanju od približno 1,5 milijardi KM, odnosno 27,40 posto.
Najveći dio vanjskog duga čine krediti kod multilateralnih financijskih institucija, koji iznose 4,06 milijardi KM. To je 58,53 posto ukupnog vanjskog duga.
Obveze prema bilateralnim kreditorima iznose 631,6 milijuna KM, dok se na euroobveznice odnosi 2,25 milijardi KM, odnosno 32,38 posto vanjskog duga.
Koliko iznosi unutarnji dug?
Unutarnji dug Federacije BiH krajem lipnja iznosio je 1,81 milijardu KM. U usporedbi sa stanjem na kraju prvog tromjesečja, povećan je za oko 22,56 milijuna KM, odnosno 1,26 posto.
Tijekom drugog tromjesečja provedene su tri aukcije vrijednosnih papira Federacije BiH. Među njima je bila emisija trezorskih zapisa u vrijednosti od 20 milijuna KM te dvije emisije trezorskih obveznica u ukupnom iznosu od 65 milijuna KM.
Istodobno su ugovoreni novi dugoročni krediti kod UniCredit i Sparkasse banke u ukupnom iznosu od 100 milijuna KM.
Za otplatu duga izdvojeno gotovo 129 milijuna KM
Tijekom drugog tromjesečja 2026. godine za otplatu glavnice i kamata po osnovi vanjskog duga plaćeno je ukupno 128,99 milijuna KM.
Prema dostupnim podacima, 79,92 posto tog iznosa odnosilo se na otplatu glavnice, dok je preostalih 20,08 posto obuhvaćalo kamate i naknade.
Dio otplata odnosi se na ranija kreditna zaduženja, dok se druge obveze povezuju s financiranjem infrastrukturnih projekata u područjima prometa, poljoprivrede, vodoopskrbe i energetike.
Rast ukupnog duga stavlja u fokus pitanje načina na koji se posuđena sredstva koriste, koliko će budući proračuni morati izdvajati za otplatu te kakav će prostor ostati za druge javne potrebe. Obveze se podmiruju iz javnih financijskih izvora, zbog čega je važno pratiti ne samo ukupan iznos zaduženja nego i njegovu namjenu, rokove dospijeća i troškove kamata.
