Od zemlje koja “izvozi” radnu snagu BiH je, po pravilima zakona o spojenim posudama, “odjednom” postala zemlja kojoj kronično nedostaje radne snage. BiH plaća danak niske cijene rada kojom su stvoreni deseci tisuća onih koji plaćom plaćaju “brašno i struju”, dugogodišnje mantre poslodavaca prema “kmetovima” da “nema godišnjeg, praznika ni bolovanja” i slične izrabljivačke fraze, piše Večernji list BiH.
Bolja zarada
Dogodio se prirodan tijek stvari, ljudi okreću leđa rodnoj grudi i sustavu u kojem rade od jutra do mraka, bez ikakvih prava, samo kako bi platili račune. Odlaze tamo gdje postoje sustav i prava radnika, gdje mogu zaraditi ne samo za goli život nego da im i “pretekne”. Nekada su radnici u BiH bezuspješno tražili posao, a sada poslodavci bezuspješno traže radnike. Za posao na farmi sve je teže pronaći radnike, ali i za mnoge druge djelatnosti. Farmerima, građevinskim tvrtkama i ugostiteljima nedostaju radnici. Radne snage nedostaje i u drvnoj industriji. – Nekih od 1500 do 2500 KM možete zaraditi za mjesec dana, međutim, to su sezonski poslovi koji su jako teški, iziskuju veliki fizički napor. A za isti taj posao u Njemačkoj imate minimalnu satnicu od 12 eura.
Alternativna rješenja
Odlaze tamo. Zato u BiH za nekih 5 – 10 godina neće imati tko raditi, proizvoditi hranu – mišljenja je Muris Mujanović, vlasnik farme. Kako bi imao tko raditi, potrebno je olakšati uvoz radne snage, smatraju iz Udruge poslodavaca FBiH. S druge strane, iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH tvrde kako se ne može reći da nedostaje radne snage i da je broj izdanih radnih dozvola za strance kao i do sada. Radnici pak poslodavce optužuju da žele uvozom radne snage sniziti cijenu rada. – Apsolutno odbacujemo takve tvrdnje i ističemo da sve dok na tržištu postoji raspoloživa radna snaga nema potrebe da o tome govorimo. Međutim, onog trenutka kada ne budemo imali radnu snagu morat ćemo naći alternativna rješenja – kazao je za N1 Mario Nenadić, direktor Udruge poslodavaca FBiH. Agencija za rad i zapošljavanje BiH već godinama pomaže medicinarima doći do posla u Njemačkoj, a zdravstvene ustanove u BiH, koje muku muče kako bi zadržale “bijele kute”, apeliraju na to da bi primjenu sporazuma, koji odvlači kadar, trebalo što prije “zalediti”. Kako se ugovor odražava na zdravstveni sustav BiH, može se zaključiti iz poražavajućih podataka Agencije, prema kojima je od 2013. do 2020. BiH napustilo 5858 medicinskih djelatnika i njegovatelja koji su novo zaposlenje pronašli u Njemačkoj. Stručnjaci u oblasti zdravstva suglasni su kako su spomenuti ugovori štetni za zdravstveni sustav BiH te da bi ih trebalo zaustaviti, barem na određeno razdoblje jer medicinski kadar postaje sve deficitarniji na domaćem tržištu rada.
