Predstavljanje Akcijskog plana Vijeća Europe za Bosnu i Hercegovinu za razdoblje 2026.–2029. označava novi korak u partnerstvu i podršci reformama na europskom putu zemlje, poručio je glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset, naglašavajući potrebu njihove konkretne provedbe. Istodobno je ministar pravde BiH Davor Bunoza upozorio da ključni reformski zakoni i dalje čekaju usvajanje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Berset je u Sarajevu istaknuo kako pokretanje novog Akcijskog plana predstavlja važan iskorak u suradnji između BiH i Vijeća Europe, podsjećajući da je Bosna i Hercegovina članica ove međunarodne organizacije već 24 godine. Naglasio je da Vijeće Europe ostaje opredijeljeno pružanju podrške reformama i europskoj perspektivi zemlje.
„Taj put nije lak i zahtijeva opredijeljenost svih koji su u njega uključeni“, poručio je Berset, dodajući da pozdravlja napredak koji je BiH ostvarila u različitim oblastima.
Posebno je pozdravio nedavno potpisivanje više konvencija Vijeća Europe, među kojima su Konvencija o umjetnoj inteligenciji, trgovini organima te Konvencija za zaštitu profesije odvjetnika. Istaknuo je, međutim, da potpisivanje predstavlja tek prvi korak te da je ključna njihova ratifikacija i dosljedna provedba.
Govoreći o izazovima, Berset je naglasio da su reforme ustavnog okvira i izbornog sustava i dalje ključne, posebno u kontekstu provedbe presude u predmetu Sejdić i Finci uoči općih izbora u listopadu. Dodao je da Akcijski plan omogućava fokus na aktualna pitanja te predstavlja konkretan izraz podrške demokratskoj sigurnosti i europskoj budućnosti BiH.
Planom je predviđena podrška reformama u područjima ljudskih prava, pravosuđa, demokratskog upravljanja i jednakosti, kao i odgovor na nove izazove poput umjetne inteligencije i zaštite okoliša.
S druge strane, ministar pravde BiH Davor Bunoza naglasio je da se značajan dio Akcijskog plana odnosi na reforme u pravosuđu, izbornom sustavu te provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetima iz grupe Sejdić-Finci.
Posebno je istaknuo podatak da je u 2023. godini podneseno 328 aplikacija protiv BiH pred Europskim sudom za ljudska prava, od kojih je 326 proglašeno nedopuštenim, dok je jedna preinačena u 2025. godini. Prema njegovim riječima, to pokazuje kvalitetan rad Ustavnog suda BiH.
Bunoza je također naveo da se u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije bilježe određeni napredci, ali i dalje postoje značajni nedostaci.
Kao ključni problem izdvojio je neusvajanje zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću te zakona o sudu BiH, koje je opisao kao „zarobljene u Domu naroda“. Pozvao je zastupnike da te zakone stave u prioritet, naglašavajući da su oni važni za nastavak europskog puta zemlje.
