U Hrvatskoj trenutačno nedostaje više od tri tisuće vozača kamiona, a stanje se, upozoravaju iz udruge Convoy, iz godine u godinu dodatno pogoršava jer mnogi osposobljeni vozači posao traže u inozemstvu zbog viših plaća.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca navodi se kako je cestovni teretni prijevoz istodobno izložen rastu troškova rada, nestabilnim cijenama energenata, regulatornim promjenama te sve složenijim opskrbnim lancima, što dodatno otežava poslovanje sektora.
Posebno se ističe problem dostupnosti radne snage, koji je, prema ocjenama HUP-a, glavno ograničenje daljnjeg rasta prijevozništva. Istovremeno se upozorava da globalna trgovina više ne raste stabilno, nego kroz cikluse poremećaja, zbog čega su logistički lanci skuplji i manje predvidivi.
Dnevnice i uvjeti rada dodatni problem
Iz sektora se upozorava i na razlike u dnevnicama. U Hrvatskoj ona iznosi oko 30 eura i nije mijenjana od 2019. godine, dok je u Bosni i Hercegovini oko 50 eura, u Sloveniji 80 eura, a u Austriji 90 eura, što se u industriji smatra jednim od razloga odlaska vozača.
U udruzi Convoy ističu kako su vozači dodatno opterećeni rastom životnih troškova na terenu, dok su plaće i uvjeti često nedovoljno konkurentni u odnosu na zapadnoeuropsko tržište.
Nedostatak vozača nije samo hrvatski problem
Procjenjuje se da u Europskoj uniji nedostaje gotovo pola milijuna profesionalnih vozača, a do 2028. godine taj bi broj mogao narasti i do 745 tisuća. Posebno izražen problem je u Njemačkoj, gdje nedostaje oko 130 tisuća vozača, što je potaknulo apel špeditera za hitne mjere.
Zbog toga mnogi hrvatski vozači posao pronalaze u Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Kanadi, dok se manjak u Hrvatskoj sve više nadoknađuje zapošljavanjem radnika iz inozemstva, posebno iz Filipina, Nepala i zemalja regije.
Mjere za stabilizaciju sektora
HUP predlaže niz mjera za poboljšanje uvjeta, među kojima su povećanje dnevnica, bolja kontrola kabotaže i radnog vremena vozača, jačanje prekvalifikacija i privlačenje mladih u profesiju, te porezna rasterećenja kako bi se povećala neto primanja i smanjio odljev radne snage iz sektora.
