Iako se u slučaju gnojne angine najčešće radi o laganom oboljenju, ponekad je se previše olako shvaća. Zato ni danas nisu rijetke komplikacije neliječene upale gornjeg dišnog sustava, a pravodobna dijagnoza i terapija su temelj uspješnog liječenja.
Gnojna angina bolest je koja se najčešće javlja kod djece i relativno je bezopasna. No, gnojna angina se može pojaviti i kod odraslih. Gnojna angina jedan je od najčešćih razloga posjeta liječniku i češće se javlja u hladnijim mjesecima. U nastavku možete saznati što je gnojna angina, koji su njezini simptomi i kako se liječi.
Što je gnojna angina?
Gnojna angina ili upala ždrijela najčešće je uzrokovana različitim infektivnim mikroorganizmima, ali uzroci nadražaja i upale ždrijela mogu biti i alergija, ozljede sluznice ili novotvorine. Najčešće prolazi brzo i bez komplikacija, međutim kod određenih bolesnika mogu nastati i ozbiljnije komplikacije, pogotovo nakon gnojnih bakterijskih upala. Budući da se ždrijelo nalazi na putu ulaska mnogih mikroorganizama koji ulaze kroz dišni i probavni sustav, ono je vrlo podložno infekciji. Zbog ove činjenice je taj dio vrlo bogat stanicama koje su zadužene za obranu organizma od infekcije. Upala može nastati bilo izravnim prodorom bakterija i virusa unutar sluznice ždrijela ili kao posljedica pojačane iritacije, kao kod pojačane sekrecije iz nosne šupljine u ždrijelo.
Gnojna angina simptomi
Mikroorganizmi uzročnici faringitisa su vrlo brojni i ugrubo se mogu razvrstati u bakterije i viruse. Gnojna upala grla (angina) je obično povezana s bakterijom iz skupine streptokoka i njezina se klinička slika razlikuje od virusnog faringitisa. Kod streptokokne angine se simptomi često javljaju naglo, dok kod virusnih postoje i drugi simptomi prije pojave same grlobolje, kao što su:
- svrbež nosa i očiju
- pojačana sekrecija iz nosa
- začepljenost nosa i dr.
Osim jake grlobolje, kod streptokokne angine se obično javlja i:
- osjećaj opće slabosti
- visoka tjelesna temperatura
- otežano gutanje zbog bolova
- glavobolje
- upala limfnih čvorova na vratu.
Prilikom pregleda ždrijela vide se žućkaste gnojne naslage na krajnicima kod streptokoknog faringitisa, dok se kod virusnih upala uglavnom radi o crvenilu ždrijela različitog intenziteta. Kod nekih drugih virusnih i bakterijskih uzročnika se mogu vidjeti i herpetični mjehurići po ždrijelu (tzv. herpangina), prljavo žute naslage po krajnicima (tzv. pseudomembranozni faringitis) i slično.
Simptomi streptokokne upale grla obično slabe nakon otprilike tri do pet dana, uz lijekove ili bez njih. Liječenje antibioticima smanjuje rizik pojave ozbiljnije bolesti. Uz njih se bolest obično otežano širi. Streptokokna upala grla može uzrokovati teške probleme kod odraslih poput:
- reumatske groznice
- šarlaha smrtonosne bolesti poznate kao sindrom toksičnog šoka
- glomerulonefritis bolesti poznate kao sindrom PANDAS. To je imunološki problem koji uzrokuje iznenadne, katkada ozbiljne bihevioralne probleme.
Gnojna angina liječenje
Dijagnoza se najčešće postavlja na temelju navedenih simptoma i kliničke slike. To je najčešće dovoljno za odluku o terapiji, a najčešće se koriste antibiotici kod bakterijske upale ili simptomatska terapija kod virusne upale. Rjeđe će biti potrebno napraviti krvni test na streptokok ili čekati nalaz brisa ždrijela (uključivo prigodan antibiogram). Kao i kod svake upale, u krvi će se vidjeti porast bijelih krvnih stanica (leukocita), ubrzana sedimentacija eritrocita (SE) i povišena razina markera upale (CRP).
Liječenje će ovisiti o uzročniku gnojne angine, pretpostavljenom na osnovu kliničke slike i pregleda bolesnika. Ako se radi o virusnoj angini, dovoljno će biti:
- uzimanje dosta tekućine
- mirovanje
- smanjivanje tjelesne temperature, ako je preko 38 stupnjeva
- konzumiranje tople juhe
- grgljanje toplom slanom vodom
- ovlaživač zraka.
Gnojna angina trajanje
Simptomi gnojne angine se tijekom 3, 4 dana smanjuju i prolaze obično bez komplikacija. Ako se radi o bakterijskoj upali ždrijela, antibiotici dovode do bržeg izlječenja, uz smanjenje mogućnosti komplikacija streptokokne infekcije koja uključuje reumatsku vrućicu, endokarditis, glomerulonefritis, nastanak gnojnih apscesa oko krajnika. Ljudi se obično oporavljaju od virusnih infekcija, poput obične prehlade, unutar 7 do 10 dana. Međutim, zbog razdoblja inkubacije virusa, mogu biti zarazni prije nego se pojave simptomi.
