Državljani Bosne i Hercegovine koji putuju u zemlje Europske unije mogu biti vraćeni s granice čak i kada imaju važeću putovnicu. Među najčešćim razlozima nalaze se nejasno objašnjena svrha putovanja, prekoračenje dopuštenog boravka, nedostatak financijskih sredstava i problemi povezani s putnim dokumentima.
Prema podacima Eurostata i informacijama iz izvješća Europske komisije, državljanima BiH ulazak u zemlje EU odbijen je 4.010 puta tijekom 2023. godine. U 2024. zabilježeno je 5.070 odbijanja, dok je tijekom 2025. taj broj iznosio 4.625. Iako je zabilježen pad u odnosu na prethodnu godinu, broj odbijenih ulazaka i dalje je veći nego 2023. godine.
Nejasna svrha putovanja jedan je od glavnih problema
Granični službenici mogu zatražiti da putnici objasne kamo putuju, koliko će ostati i koji je razlog njihova dolaska. Ako odgovori nisu uvjerljivi ili se ne podudaraju s dokumentima i drugim okolnostima, ulazak može biti odbijen.
Posebnu pozornost službenici posvećuju slučajevima u kojima postoji sumnja da osoba zapravo namjerava raditi bez potrebne dozvole, iako navodi da putuje turistički ili u posjet prijateljima.
Zbog toga se putnicima savjetuje da imaju jasne informacije o planu putovanja, adresi smještaja i trajanju boravka te da, kada je potrebno, mogu predočiti odgovarajuće dokaze.
Pravilo 90 dana u razdoblju od 180 dana
Jedan od čestih razloga odbijanja ulaska jest prekoračenje dopuštenog boravka u schengenskom prostoru.
Državljani BiH koji putuju bez vize u pravilu mogu boraviti najviše 90 dana unutar bilo kojeg razdoblja od 180 dana, ako nemaju dozvolu boravka ili drugi odgovarajući pravni temelj za dulji boravak.
To znači da se računaju dani provedeni u schengenskom prostoru, a ne samo broj dana od posljednjeg ulaska. Zato je prije putovanja važno provjeriti koliko je dopuštenog boravka već iskorišteno.
Nedovoljno novca i neodgovarajući dokumenti
Razlog za odbijanje ulaska može biti i nedostatak dokaza da putnik ima dovoljno novca za planirani boravak i povratak. Potrebni iznos ovisi o državi u koju se putuje, trajanju boravka i tome je li smještaj unaprijed osiguran.
Putnicima se preporučuje da prije polaska provjere posebne uvjete države odredišta te pripreme dokaze o smještaju, pozivno pismo ili povratnu kartu, ako su potrebni.
Važno je i da putovnica bude važeća te da ispunjava schengenske uvjete: u pravilu mora vrijediti najmanje tri mjeseca nakon planiranog izlaska iz schengenskog prostora i biti izdana u posljednjih deset godina. Problemi mogu nastati i ako postoji upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS).
Hrvatska bilježi najveći broj odbijanja ulaska
Prema objavljenim podacima, najveći broj odbijanja ulaska državljanima BiH bilježi se na granici s Hrvatskom, a slijede Njemačka, Slovenija, Italija i Mađarska.
Samo vraćanje s granice ne znači automatski zabranu budućih putovanja u Europsku uniju. Međutim, putnik treba utvrditi razlog odbijanja i ispuniti propisane uvjete prije novog pokušaja ulaska.
Prije polaska važno je provjeriti valjanost putovnice, dopušteni broj dana boravka, financijska sredstva i dokumentaciju kojom se potvrđuje svrha putovanja. Pripremljenost i jasni odgovori graničnim službenicima mogu pomoći u izbjegavanju nepotrebnih problema na granici.
