N24VijestiBiHHercegovina dobiva 3 tvornice za proizvodnju hrane koju će izvoziti u zemlje...

Pozitivne vijesti

Hercegovina dobiva 3 tvornice za proizvodnju hrane koju će izvoziti u zemlje Europske unije

PODIJELITE ČLANAK

Vijest o pokretanju testne proizvodnje u novoj tvornici Lasta u Čapljini, kao i prizori u kojima se počinju sklapati elementi hale proizvodnog pogona Marinade i Podravke u Kruševu kod Mostara, vijesti su koje unose prijeko potreban dašak optimizma u ekonomsko sivilo BiH, najavljujući procese koji će, ako sve prođe po planu, rezultirati novim zapošljavanjima u onim sektorima koji trebaju biti pokretači gospodarskog rasta, piše Večernji list BiH.

Niz potencijala

A posebno je to bitno gledajući mogućnosti za razvoj prehrambene industrije u ovom dijelu BiH, koji obiluje brojnim potencijalima. Petar Ćorluka, vlasnik grudske Violete, kupio je čapljinsku Lastu te je donio odluku kojom želi iz temelja modernizirati pogone objekta koji će vrlo skoro ponovno proizvoditi prepoznatljive poslastice. Nedavno je tvornica za proizvodnju keksa i vafla Lasta počela provoditi testnu proizvodnju najpoznatijih slastica, ali s poboljšanim recepturama i pakiranjima kako bi se zadovoljili najviši standardi kvalitete. Ćorluka je za Fenu tada pojasnio kako nisu opterećeni vremenom te testiraju opremu.

– Zahtjevi su visoki i sve mora biti spremno kako bi izišlo na tržište. Proizvod će biti finalan kad se potvrdi visoki standard kvalitete koji Violeta već ima – kazao je Ćorluka. U kontekstu procesa radova na tvornici sve ide po predviđenom planu, kao i napucima koje je dala struka, počevši od tehnologa, preko inženjera pa do konzultanata. Kada je riječ o prioritetima realizacije ovoga projekta, Ćorluka je naglasio kako je od velikoga značaja da sve razine budu ispunjene, od same organizacije, proizvodnje, tehnologije i kontrole kvalitete kako bi se započeta realizacija odvila u skladu s postavljenim ciljevima. Pristup u obnovi proizvodnje u ovoj tvornici, a koji uključuje značajne investicije, od tehnologije izrade pa do najsuvremenijih strojeva, pokazuje iznimnu ozbiljnost s kojom se krenulo u realizaciju. Kada se tomu doda i najavljena sadnja lješnjaka i smokve, što će, pak, služiti kao sirovina za buduće slatkiše, onda postaje jasno kako ova tvornica sa sobom nosi i gospodarski napredak u poljoprivrednoj proizvodnji. A upravo je poljoprivredna proizvodnja okosnica kapitalnoga projekta mostarske Marinade i hrvatske Podravke kroz koji se otkupljuju značajne količine rajčice i paprike s hercegovačkih kraških polja. Ovih dana intenzivirane su aktivnosti za izgradnju proizvodnih pogona tvornice pored Mostara koja bi iduće godine trebala prerađivati poljoprivredne proizvode. Već jedno vrijeme rajčica i paprike preko Podravke i otkupa pronalaze svoj put do polica zemalja EU-a, a dovršetkom izgradnje tvornice taj će se proces dodatno intenzivirati, omogućujući ubrzanje cjelokupnog procesa.

Veći kapacitet

U ovom trenutku nastavlja se s izgradnjom prehrambene tvornice s čak 60 posto većim produktivnim kapacitetom nego što je bilo planirano početkom 2020. Iz tog razloga se i sama investicija značajno povećala, pri čemu se početak proizvodnje u tvornici očekuje 2022. Paralelno s izgradnjom tvornice ove godine se na hercegovačkim poljima zasadilo više od 2 milijuna presadnica rajčice i rog paprike. Nešto južnije, na prostoru općine Neum, godinama bilježe izvrsne rezultate kada je riječ o uzgoju maslina, a prostor Broćanca, ispod planinskog masiva Žabe dom je nadaleko poznatih maslinovih ulja. No, kako bi se i ovaj segment poljoprivredne proizvodnje dodatno unaprijedio, potrebna je moderno opremljena uljara, odnosno pogon za proizvodnju ulja preradom maslina, a čije se puštanje u rad očekuje iduće godine. Tri tvornice koje će se specijalizirati za proizvodnju prehrambenih proizvoda značajan su dio mozaika revitalizacije poljoprivrede i proizvodnje hrane, a na što se gleda kao na priliku za dodatno iskorištavanje onih potencijala koji već postoje, no kojima je do sada nedostajala adekvatna tehničko-tehnološka potpora. A u bliskoj budućnosti ovaj vid priređivanja mogao bi uzeti maha s obzirom na sve izdašniju potporu koja dolazi iz različitih izvora financiranja, a između ostaloga i kroz projekte EU-a. Tomu svakako treba dodati i mogućnosti koje pružaju viši predjeli u obliku proizvodnje mlijeka i mliječnih prerađevina, a što također traži dodatno ulaganje u proizvodne pogone.

n24.ba

PODIJELITE ČLANAK
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE

Pročitajte još