Hrvatska je proteklih godina uložila znatna financijska sredstva u izgradnju polovice mosta preko Save kod Gradiške te u prvu dionicu brze ceste koja bi trebala povezati taj most s autocestom Zagreb – Beograd. Iako su svi radovi na hrvatskoj strani dovršeni u predviđenim rokovima, infrastruktura još nije stavljena u funkciju, što otvara pitanje odgovornosti, ali i mogućih pravnih posljedica za Bosnu i Hercegovinu.
Zastoj je nastao zbog političkih i institucionalnih prepreka unutar BiH. Naime, nisu usvojene izmjene propisa koje bi omogućile raspoređivanje carinskih službenika na novom graničnom prijelazu na bosanskohercegovačkoj strani. Te izmjene blokirane su na razini Uprave za neizravno oporezivanje, uz uvjetovanje promjenama koeficijenata za raspodjelu prihoda od neizravnih poreza između Republike Srpske i Federacije BiH, što vlasti u Banjoj Luci odbijaju prihvatiti, prenose Nezavisne novine.
Zbog takvog razvoja događaja Hrvatska trenutačno ne može pustiti u promet ni brzu cestu ni granični prijelaz, iako su oba objekta tehnički završena. Funkcionalnost cijelog projekta izravno ovisi o otvaranju prijelaza na teritoriju BiH, bez čega prometna povezanost gubi svrhu.
Iako je riječ o međudržavnom infrastrukturnom projektu, zasad nema naznaka da će Hrvatska pokrenuti pravne postupke protiv Bosne i Hercegovine. Iz Hrvatskih cesta, koje su bile investitor brze ceste izvedene od strane tvrtke Integral inženjering iz Banje Luke, potvrđeno je da se o tužbama trenutačno ne razmišlja, unatoč tome što se gotova infrastruktura mora redovito održavati iako se ne koristi.
Navodi se kako će brza cesta biti otvorena tek nakon ispunjavanja svih potrebnih uvjeta, uključujući i one koji nisu u nadležnosti Hrvatskih cesta, dok se održavanje provodi sukladno važećim propisima, neovisno o prometnom opterećenju.
Ministarstvo financija Hrvatske, koje je bilo zaduženo za izgradnju graničnog prijelaza na hrvatskoj strani, u vezi s mogućim zahtjevima za odštetu uputilo je na Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, no do zaključenja teksta odgovor nije zaprimljen.
U projekt je, uz Hrvatsku, financijski uključena i Europska unija, koja je osigurala višemilijunska bespovratna sredstva za izgradnju mosta na Savi, kao i dodatna sredstva za prometnu infrastrukturu povezanu s tim pravcem. Unatoč tome, prema neslužbenim informacijama, ni EU trenutačno ne razmatra pravne korake protiv BiH, iako je zbog neotvaranja prijelaza u posljednji trenutak otkazano planirano svečano otvaranje brze ceste u Hrvatskoj.
Prema procjenama međunarodnih pravnih stručnjaka, Hrvatska bi imala mogućnost pokretanja tužbe protiv Bosne i Hercegovine, no ishod takvog postupka bio bi neizvjestan, osobito ako međudržavni ugovori ne preciziraju jasno odgovornost u slučaju neispunjavanja obveza jedne od strana.
Dodatni problem predstavlja i činjenica da BiH i Hrvatska još nisu potpisale novi sporazum o graničnim prijelazima, zbog čega bi prijelaz, čak i da je otvoren, funkcionirao prema privremenom režimu.
Cijeli slučaj ponovno je ukazao na duboke institucionalne slabosti u Bosni i Hercegovini te otvorio pitanje koliku štetu ovakve blokade nanose međunarodnom ugledu zemlje i povjerenju stranih partnera i investitora u buduće projekte.
