Uz europske poticaje od 400 eura po grlu, dobru cijenu na tržištu te rast uzgojnih standarda, ne čudi da se sve više stočara u Hrvatskoj odlučuje baviti uzgajanjem konja. Broj izvornih pasmina u nas raste. Najviše je hrvatskih hladnokrvnjaka. Ova pasmina broji oko 12.000 jedinki.
Za uzgajivače, konji su ponos i baština. Naročito se to odnosi na one koji se već naraštajima bave uzgojem ovih plemenitih i korisnih životinja. Konji jedu zob, sijeno i travu, ali oko njih ima puno posla, jer ih je potrebno napojiti i držati njihove staje čistima.
“Trebaš se brinuti o njima, to je istina, ali treba ih i voljeti, ne može to svatko imati, treba za to imati puno ljubavi”, govori za HRT uzgajivačica Josipa Bićanić iz Mihaljevaca.
Dobra zarada
U Slavoniji se konji uzgajaju mahom u stajama, što je kompliciranije. No, u Moslavini i Lici, konji pasu na prostranim pašnjacima za koje njihovi vlasnici dobivaju potpore. “Uzgajivači imaju potporu u vidu one za izvorne, zaštićene pasmine što iznosi nekih 400 eura za uzgojno valjano grlo, a može dobiti potporu kada navrši godinu dana”, objasnio je Slaven Kolarić iz Središnjeg saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka.
Ako je pasmina prava, a genetika dobra, konj će završiti u izvozu. Najviše su za naše konje zainteresirani Talijani. “Ne možemo kupiti konja napamet, svi znate da je sad DNK analiza važna i bez DNK nema ništa. Ako nije čist papir ne možemo dobiti ni poticaj, ništa više”, kaže Damir Pavković iz Udruge uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka “Valis Aurea”.
U dobivanju čistih papira i šanse za poticaje i zaradu pomaže im i banka gena pri Središnjem savezu. Time se, ne samo štiti baština, ali i životinjska vrsta, već se postiže i dobra cijena na tržištu. Naime, kilogram kvalitetnog konjskog mesa stoji oko 3,50 eura.
