Republika Hrvatska danas, 15. siječnja, obilježava jedan od najznačajnijih datuma svoje novije povijesti. Na taj dan 1992. godine Hrvatska je postala međunarodno priznata država, dok je šest godina kasnije, 15. siječnja 1998., uspješno okončana mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, čime je cjelokupni okupirani teritorij vraćen u ustavno-pravni poredak zemlje.
Međunarodno priznanje označilo je ključni trenutak u stvaranju moderne hrvatske države. Tog 15. siječnja 1992. svih dvanaest članica tadašnje Europske zajednice priznalo je Hrvatsku, a Njemačka je, uz Svetu Stolicu, imala posebno važnu ulogu u tom procesu te je istoga dana uspostavila diplomatske odnose s Hrvatskom. Istovremeno su priznanje dale i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska.
Prije toga Hrvatsku su već priznale Slovenija, Litva, Latvija, Estonija, Ukrajina, Island, San Marino i Sveta Stolica. Do kraja siječnja 1992. broj država koje su priznale Hrvatsku popeo se na 44, a tijekom sljedećih mjeseci nastavio je rasti. Danas još tri države nemaju uspostavljene diplomatske odnose s Hrvatskom – Butan, Niger i Tonga.
Jandroković: Obljetnica je i podsjetnik na odgovornost
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković istaknuo je kako obilježavanje Dana međunarodnog priznanja i Dana mirne reintegracije nije samo prisjećanje na povijesne događaje, nego i snažan podsjetnik na odgovornost prema budućnosti, slobodi i demokratskim vrijednostima.
Naglasio je kako je priznanje Hrvatske 1992. godine, u jeku velikosrpske agresije i dok je znatan dio teritorija bio okupiran, predstavljalo jasnu političku poruku koja je otvorila vrata daljnjim međunarodnim priznanjima. Upozorio je i na važnost tih poruka u današnjem vremenu obilježenom promjenjivim i nepredvidivim geopolitičkim okolnostima.
Jandroković je izrazio uvjerenje da će Hrvatska nastaviti jačati svoju sigurnost, otpornost, energetsku povezanost i međunarodnu relevantnost te da će buduće generacije, svjesne vlastitog identiteta i temeljnih vrijednosti, nastaviti razvijati i unaprjeđivati državu.
“Zlatnim slovima u povijesti”
Podsjetio je i na riječi prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je 15. siječnja 1992. godine poručio da će taj datum biti “zlatnim slovima uklesan u četrnaest stoljeća hrvatske povijesti”. Jandroković je naglasio kako je međunarodno priznanje bilo kruna niza ključnih odluka – od uspostave demokratskog Sabora i donošenja Ustava, preko referenduma o samostalnosti, do raskida svih državnopravnih veza sa SFRJ.
Istaknuo je i da je Hrvatska time pokazala kako zna pobjeđivati ne samo u ratu, nego i u miru, što je kasnije potvrđeno ulaskom u NATO i Europsku uniju, eurozonu i Schengen, izgradnjom Pelješkog mosta, LNG terminala na Krku te velikim ulaganjima u obranu.
Posebno je podsjetio na činjenicu da su Hrvatsku među prvima priznale i neke države koje tada još same nisu bile međunarodno priznate, poput Slovenije, Litve, Latvije i Ukrajine, kao i na Island, prvu međunarodno priznatu državu koja je priznala Hrvatsku 19. prosinca 1991. godine. Posebno mjesto, naglasio je, pripada Svetoj Stolici, koja je Hrvatsku priznala 13. siječnja 1992., pružajući snažnu političku i moralnu potporu hrvatskom narodu u najtežim trenucima.
