Hrvatska vlada je na sjednici održanoj u srijedu donijela odluku kojom se posljednji tjedan u svibnju svake godine proglašava „Tjednom Hrvata izvan Republike Hrvatske“. Cilj ove inicijative je jačanje i dodatna dinamizacija odnosa između domovinske i iseljene Hrvatske, kao nastavak niza aktivnosti koje je Vlada provodila u proteklom razdoblju.
Istodobno, Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, kojima se zakonodavni okvir usklađuje s EU Paktom o azilu i migracijama. Predložene izmjene usmjerene su na učinkovitije sprječavanje sekundarnih migracija, a jedna od ključnih novosti je uvođenje obveze učenja hrvatskog jezika za tražitelje azila.
Iz Ministarstva unutarnjih poslova navode kako će izmijenjeni zakon omogućiti provedbu reformiranog europskog zakonodavstva te pridonijeti smanjenju zlouporaba sustava međunarodne zaštite. Poseban naglasak stavljen je na jačanje instrumenata nadzora i učinkovitije upravljanje prihvatom tražitelja zaštite.
Među važnijim promjenama ističu se stroži kriteriji za odobravanje međunarodne zaštite, mogućnost ograničavanja slobode kretanja u posebnim slučajevima te obvezno sudjelovanje u integracijskim mjerama. One uključuju pohađanje tečajeva hrvatskog jezika, pri čemu će osobe kojima je odobrena međunarodna ili supsidijarna zaštita morati položiti ispit znanja jezika na razini A1 u roku od godinu dana, odnosno na razini A2 u roku od tri godine od stjecanja statusa.
Zakon se dodatno usklađuje s novim pravilima o prikupljanju, obradi i razmjeni podataka kroz Eurodac sustav, čime se olakšava identifikacija osoba, uključujući djecu stariju od šest godina. To je posebno važno u slučajevima razdvajanja obitelji te u zaštiti djece od trgovine ljudima i drugih oblika iskorištavanja.
Uvedena je i obvezna granična procedura za tražitelje azila koji iznose lažne informacije, predstavljaju sigurnosni rizik ili dolaze iz zemalja s niskom stopom odobravanja međunarodne zaštite, manjom od 20 posto.
Organizacijama koje se bave zaštitom prava izbjeglica bit će omogućen pristup tražiteljima tijekom granične procedure, no u iznimnim situacijama taj se pristup može privremeno ograničiti radi zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog poretka.
Također se uvodi zajednička europska lista sigurnih zemalja podrijetla, uz mogućnost donošenja nacionalne liste, čime bi se trebali ubrzati postupci obrade zahtjeva. Predviđena je i izrada posebnog plana za izvanredne situacije u slučajevima kada se Hrvatska suoči s nerazmjerno velikim brojem tražitelja međunarodne zaštite.
