Na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju te ih uputila u parlamentarnu proceduru.
Predložene izmjene trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine. Njima se, između ostalog, uvode novi parametri za usklađivanje mirovina, koji bi se ubuduće računali prema prosječnoj mirovini u Federaciji BiH i indeksu potrošačkih cijena, u omjeru 60:40.
Najviše pozornosti izazvale su izmjene članka 81., koje se odnose na izračun najniže mirovine, a koje dio javnosti i predstavnika sindikata smatra diskriminatornima. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike navodi kako su predložene izmjene u skladu s Ustavom Federacije BiH i načelom nediskriminacije.
Prema važećem zakonu, osobe koje imaju najmanje 15 godina staža i navršenih 65 godina života ostvaruju pravo na najnižu mirovinu u iznosu od 599 KM. Predloženim izmjenama predviđeno je da osobe s manje od 20 godina staža, uz uvjet od 65 godina života, ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine. S obzirom na to da prosječna mirovina trenutno iznosi 651 KM, najniža mirovina prema novom modelu iznosila bi oko 390 KM.
Iz Saveza samostalnih sindikata BiH ranije je istaknuto kako izmjene Zakona o PIO-u nisu trebale biti razmatrane na Vladi prije nego što su prošle Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH, s obzirom na to da se izravno odnose na sadašnje radnike i buduće umirovljenike. Sindikati su posebno izrazili protivljenje rješenju iz članka 81., koje bi, prema njihovoj ocjeni, dovelo do značajnog smanjenja mirovina za dio građana.
Velik broj građana također smatra da su predložene izmjene nepravedne prema osobama koje zbog neuplaćenog radnog staža, osobito u poratnom razdoblju, nisu mogle ostvariti dovoljan broj godina staža, iako su godinama radile. Upozorava se da bi takve osobe mogle završiti s mirovinama koje ne osiguravaju osnovnu egzistenciju, dok se istodobno ne rješava pitanje povlaštenih mirovina.
Na izmjene su reagirali i pojedini federalni zastupnici, ocjenjujući da bi zakonodavac trebao pokazati veći senzibilitet prema najugroženijim skupinama umirovljenika. Najavljeno je podnošenje amandmana na članak 81., kojima bi se povećali postoci za izračun najniže mirovine, s ciljem da ona ne bude svedena na razinu socijalne pomoći.
Zastupnici koji pripremaju amandmane ističu kako je riječ o složenom pitanju te da predložena rješenja Vlade nisu idealna. Ujedno se problematizira i linearno povećanje mirovina, jer takav model, prema ocjenama dijela zastupnika i javnosti, najviše pogoduje umirovljenicima s većim mirovinama, dok oni s najnižim primanjima dobivaju najmanje.
