U Velikoj Britaniji, istraživanje iz 2017. godine je obuhvatilo 1,479 osoba u dobi od 14 do 24 godine te je uspoređivalo psihološke posljedice korištenja pet velikih društvenih medijskih platformi: Facebook, Instagram, Snapchat, Twitter i YouTube.
Zaključeno je da je YouTube bio jedina platforma s pozitivnim ukupnim ocjenama na temelju 14 mjera vezanih uz zdravlje i dobrobit, dok su ostale platforme imale negativne ocjene, pri čemu je Instagram imao najnižu ocjenu. Istraživanje je prepoznalo neke pozitivne učinke Instagrama, kao što je izražavanje sebe i vlastitog identiteta te osjećaj zajednice, ali je utvrdilo da su ovi pozitivni učinci nadmašeni negativnim utjecajem, posebice na san, sliku tijela i “strah od propuštanja” (eng. fear of missing out/FOMO). “Ocjene” koje je Instagram dobio možete vidjeti u slikovitom prikazu preuzetom iz izvješća istraživanja.
Istraživanje koje su proveli Sherlock i Wagstaff (2018) na 129 mladih žena (18-35 god) donosi zanimljive nalaze o povezanosti korištenja Instagrama i različitih psiholoških varijabli. Sudionici koji su češće koristili Instagram su također imali više depresivnih simptoma, niže samopoštovanje, više razine anksioznosti te su bili manje zadovoljni vlastitim izgledom.
