Dr. sc. Erden Radončić, specijalist ginekologije i porodništva i subspecijalist humane reprodukcije iz Poliklinika Repromed u Zagrebu objašnjava zašto se na početak menopauze ne može puno utjecati te otkriva što se može poduzeti kako bi prelazak u to razdoblje života žene bio što lakši. Objašnjava i kada je vrijeme za hormonsku nadomjesnu terapiju, zašto treba biti oprezan s uzimanjem prirodnih pripravaka i koje zdrave životne navike pomažu.
Najjednostavnije rečeno, menopauza se događa kada jajnici prestanu proizvoditi estrogen koji su prethodno, od prve menstruacije i puberteta, godinama proizvodili ciklički tijekom svakog menstruacijskog ciklusa. Po međunarodnoj stručnoj definiciji menopauza je stanje kada od zadnje menstruacije protekne najmanje 12 mjeseci. U našoj sredini prosjek nastupanja menopauze je između 49-e i 51-e godine života, ali se ona nažalost može dogoditi i puno ranije. U ranim 40. ili čak ranim 30. godinama kada se menopauza naziva prijevremenom. Uzroci ranije menopauze najčešće nisu poznati, mada određene bolesti, genetsko nasljeđe ili okolišni faktori katkada mogu biti povezani s ovim stanjem.
Broj jajnih stanica je ograničen
U biološkom smislu, broj jajnih stanica je u žene prilično ograničen. Svako žensko novorođenče rađa se u prosjeku s oko milijun potencijalnih jajnih stanica na svakom jajniku, od kojih tijekom reprodukcijskog razdoblja ovulaciju doživi svega njih 400, 500. Sve ostale stanice iz tog početnog broja nepovratno propadaju i do sada struka nije uspjela naći jasan odgovor zašto je to tako. Važna je činjenica da se to smanjenje i propadanje događa tijekom čitavog života, ali je višestruko ubrzano u dobi nakon 37., odnosno 40. godine života. Taj se period ujedno poklapa i s drastičnim padom sposobnosti zanošenja unatoč urednim ovulacijama i menstruacijama pa je nakon 40. godine života folikula sve manje, a nepravilnih menstruacijskih ciklusa sve više da bi na koncu došlo do potpunog izostanka.
Prvi laboratorijski znak koji ukazuje na popuštanje jajnika je povišenje razine folikula-stimulirajućeg hormona (FSH) koji stimulira rast jajnih stanica. S godinama je sazrijevanje jajnih stanica sve neredovitija, a FSH sve viši zbog, najprije slabljenja a zatim i potpunog izostanka stvaranja dovoljne količine estrogena koji povratnom spregom vrši kontrolu razine FSH. Stoga, pad estrogena vodi ka povišenju hormona FSH čija se vrijednost može koristiti u dijagnostičke svrhe menopauze. Povećanje razine FSH smanjuje vrijeme potrebno za sazrijevanje oocite, što se klinički manifestira kao skraćenje ciklusa koja se kod ne malog broja žena može utvrditi već u drugoj polovici 30-tih godina. U takvim uvjetima katkada je produkcija estradiola nedovoljna za poticanje stvaranja drugog hormona hipofize – LH čiji je osnovni zadatak osigurati ovulaciju pa su relativno češći i ciklusi u kojem je ovulacija izostala.
Testovi za predviđanje kada će nastupiti menopauza nisu posve pouzdani
Predviđanje menopauze na temelju razine FSH i estradiola nije posve pouzdano stoga nedvosmislena dijagnoza može se postaviti jedino retrospektivno i tada povećanje razine oba hormona hipofize (FSH i LH) imaju potvrdnu vrijednost. U stanjima menopauze FSH u pravilu raste od 10 do 15 puta, a LH od tri do pet puta u odnosu na bazalne vrijednosti prije njenog nastupa.
Prestankom ciklusa prestaje i produkcija hormona, što dovodi do brojnih kliničkih simptoma. Tkiva koja pokazuju najveću ovisnost o hormonima (poglavito estrogenu) ujedno su i najosjetljivija na ove promjene. To su u prvom redu reproduktivni organi i dojke, zatim mozak, koža i sluznice te na koncu kosti i krvne žile. Nastale promjene u organizmu značajno remete kvalitetu života žene, a što je daleko važnije, povećavaju rizik za nastanak kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i senilne demencije.
Period koji obuhvaća razdoblje od dvije do deset godina prije menopauze kada funkcija jajnika polako počinje padati nazivamo perimenopauzom. U razdoblju premenopauze, krvarenje varira i u količini, a može se pojaviti i u neko neuobičajeno vrijeme unutar ciklusa.
Za razdoblje perimenopauze i menopauze karakteristični su ovi znakovi i simptomi:
- depresivno raspoloženje, slabljenje memorije i koncentracije, iritabilnost, anksioznost, emotivna labilnost, vrtoglavice
- naleti vrućine-valunzi, pojačano znojenje, glavobolje, poremećaji u srčanom ritmu, palpitacije, tahikardija, poremećaji spavanja, istanjena koža sklona svrbežu, ekcemima i suhoći, promjene na noktima, opadanje i slabljene kose, bolovi u mišićima i zglobovima, oticanje, utrnulost, povećane tjelesne težine i preraspodjela masti
- seksualna disfunkcija, smanjen libido, suhoća vaginalne sluznice, svrbež i peckanje, urinarna inkontinencija, učestalo mokrenje praćeno peckanjem ili bolom uslijed čestih infekcija.
Simptomi se razlikuju ovisno o tome je li žena u predmenopauzi ili menopauzi i zapravo su individualni, ali se ipak u većine žena javljaju neke promjene i simptomi koji su karakteristični za to novo životno razdoblje.
Što se može učiniti za što bezbolniji prijelaz u menopauzu?
Prestanak funkcije jajnika je dakle, prirodni biološki proces koji dovodi do različitih fizičkih, psiholoških i emocionalnih tegoba koji mogu vidno poremetiti i narušiti kvalitetu života, stoga je važno poduzeti određene korake kako bi se ta tranzicija što lakše prebrodila. Ne možete puno učiniti u vezi s promjenom onoga što je zapisano u vašim genima, ali unatoč tome niste potpuno nemoćni. Zapravo, umjesto da gledate stvari koje bi mogle usporiti vaš biološki sat, najbolje je paziti na stvari koje bi ga mogle ubrzati. Na neki način se u mladosti trebamo pripremati za svoju zrelu dob.
Zdrave životne navike, optimalna fizička aktivnost, zdrava prehrana i optimalna tjelesna masa koje uvelike mogu pomoći u odgodi i sprečavanju negativnih posljedica nedostatka estrogena, karakterističnog za menopauzu. Stoga se najčešće preporuke kako se pripremiti fizički za to razdoblje u životu žene odnose na zdrave životne navike, fizičku aktivnost i adekvatnu prehranu.
Što se podrazumijeva pod zdravim životnim navikama
Kad govorimo o zdravim životnim rutinama, uglavnom mislimo na izbjegavanje štetnih navika kao što su alkohol, pušenje te općenito primjena životnih navika kao opća njega kože lica i tijela, uredan san, izbjegavanje stresnih čimbenika i tome slično. Hidracija je jako važna za prevenciju glavobolje, ali i vrtoglavice. Pijte dovoljno tekućine, a najbolji izbor je voda stoga izbjegavajte alkohol, kavu i zaslađene napitke.
Rizici pušenja dobro su poznati. Duhan smanjuje proizvodnju estrogena, najviše putem smanjenja rezerve jajnih stanica, prema suvremenim spoznajama. Uz to, duhan povećava rizik i za druga stanja u tijelu poput osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti, prijeloma kostiju i različitih vrsta karcinoma.
Također promjene na koži će biti puno izraženije, ako nismo vodili računa o svojoj koži u mladosti, pravilnom njegom i fotoprotekcijom. U vidu opće njege kože bitna je pravovremena i odgovarajuća njega kože te važnost izbjegavanja pretjeranog izlaganja suncu i upotreba zaštite od sunčevih zraka tijekom cijele godine. UV zrake ubrzavaju starenje kože, potiču stvaranje staračkih pjega, ali i agresivnih tumora kože, značajno ubrzavaju gubitak sposobnosti pregradnje kolagena a time i gubitak elastičnosti, svježine i ljepote kože.
Kvaliteta sna također je jedan od ključnih faktora za poboljšanje simptoma kao što i izbjegavanje stresnih čimbenika može pridonijeti poboljšanju kognitivnih sposobnosti. Za vrijeme stresa, u tijelu se luči hormon kortizol čija povišena koncentracija kroz neko vrijeme može pridonijeti razvoju problema s pamćenjem i koncentracijom.
Važnost i učestalost ginekoloških pregleda
Nikada nije dovoljno naglasiti pa to još jednom podvlačimo, važnost redovitih ginekoloških pregleda koje uključuju minimum PAPA test i ultrazvučni pregled, ali i nezaobilaznih pregleda dojki. Velik dio i najtežih bolesti izlječiv je, ako se dovoljno rano otkrije. Suhoća rodnice tipični je simptom gubitka estrogena i iako spada u relativno kasne simptome postmenopauze, važno je znati da pomoći ima, samo je treba potražiti. Postoji čitav niz preparata koji mogu olakšati ovakve tegobe. Tu se svakako treba posavjetovati sa svojim liječnikom i izabrati najbolje rješenje. Također individualnim pristupom svakoj ženi u skladu s njezinim stanjem, liječnik može dati preporuku koja podrazumijeva terapijski pristup hormonskog nadomjesnog liječenja (HNL) te objektivne i stručne informacije o potencijalnim rizicima i dobrobitima takve terapije, unatoč činjenici da HNL nije potreban svim ženama.
