Projekt Južne plinske interkonekcije, koji predviđa izgradnju plinovoda od LNG terminala na Krku prema Bosni i Hercegovini, ponovno je među ključnim energetskim temama u regiji. Riječ je o projektu koji bi Bosni i Hercegovini omogućio diversifikaciju izvora opskrbe i postupno smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.
Plinovod bi se pružao od Krka do Posušja, odakle bi se gradio u dva smjera – prema Mostaru i prema Novom Travniku. Time bi BiH bila povezana s hrvatskom plinskom mrežom preko Zagvozda i Posušja te bi dobila izravnu vezu s LNG terminalom preko kojega u Europu stiže američki ukapljeni plin.
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je da je projekt bio usporen zbog političkih prijepora između bošnjačkih i hrvatskih stranaka oko toga tko bi ga trebao voditi.
Tema Južne interkonekcije naglašena je tijekom posjeta hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana Washingtonu, gdje se sastao s američkim senatorom Tedom Buddom. Razgovori su bili usmjereni na energetsku sigurnost Europe, pri čemu je istaknut doprinos Hrvatske kroz LNG terminal na Krku, naftovod JANAF i planirani plinovod prema BiH.
Grlić Radman održao je i sastanak s predsjednikom Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma američkog Kongresa Brianom Mastom. Naglašena je uloga Hrvatske kao pouzdanog NATO saveznika i važnog energetskog čimbenika u regiji. Posebna pozornost bila je usmjerena na Bosnu i Hercegovinu, uz potvrdu potpore jednakosti triju konstitutivnih naroda i očuvanju postojećih sporazuma o podjeli vlasti, što se smatra temeljem dugoročne stabilnosti.
