Izgradnja južne plinske interkonekcije, kojom bi Bosna i Hercegovina bila povezana s europskim tržištem plina i LNG terminalom na Krku, predstavlja najvažniji energetski projekt i najveću investiciju u ovoj godini. Taj projekt značajno bi unaprijedio sigurnost opskrbe prirodnim plinom, povećao fleksibilnost sustava te omogućio diverzifikaciju izvora i pravaca opskrbe.
Riješena su ključna politička pitanja, a velik dio tehničkih elemenata već je definiran. Dolazak dodatnih količina plina iz Hrvatske stvorio bi uvjete za priključenje velikih potrošača, posebno onih koji bi plin koristili za proizvodnju električne energije i topline. Istovremeno, Bosna i Hercegovina dobila bi priliku postati tranzitna zemlja za transport plina prema zemljama srednje i istočne Europe, čime bi ostvarivala dodatne prihode od tranzitnih naknada.
Projekt ponovno aktualizira i mogućnost izgradnje skladišta plina u napuštenom rudniku Tetima kod Tuzle, za što je Federacija BiH ranije već imala odobrenje.
Planirana južna interkonekcija podrazumijeva izgradnju visokotlačnog plinovoda kroz Hrvatsku, od područja Splita do granice s Bosnom i Hercegovinom, u ukupnoj dužini od 74 kilometra. Taj dio projekta u nadležnosti je hrvatskog operatora Plinacro, a procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 170 milijuna eura. Trasa plinovoda kroz Bosnu i Hercegovinu, s ulazom kod Posušja, bila bi duga oko 180 kilometara i imala bi dva kraka – prema Mostaru i Travniku, uz procijenjenu vrijednost radova od oko 250 milijuna eura.
Godišnji kapacitet novog plinovoda iznosio bi oko 1,5 milijardi prostornih metara plina, što višestruko premašuje trenutnu godišnju potrošnju u Bosni i Hercegovini od približno 230 milijuna prostornih metara.
Nova interkonekcija omogućila bi plinifikaciju južnih dijelova zemlje, opskrbu novih industrijskih kapaciteta te povezivanje s budućom sjevernom rutom, čime bi BiH dobila jedinstven i funkcionalan plinski sustav. Planirano je da infrastruktura bude prilagođena i za buduću upotrebu vodika i bioplina.
Realizaciju projekta trebala bi pratiti i reforma plinskog sektora, koja je započeta još početkom 2000-ih godina. U kontekstu klimatskih promjena i ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova, ovaj projekt ima važnu ulogu u energetskoj tranziciji zemlje i stvaranju preduvjeta za prelazak na niskougljično gospodarstvo, u skladu s europskim ciljevima klimatske neutralnosti do 2050. godine.
