U novogodišnjem razgovoru za Večernji list BiH dr. Dragan Čović osvrnuo se na proteklu godinu, europski put Bosne i Hercegovine, unutarnje političke izazove te planove uoči izborne 2026. godine, naglašavajući važnost dogovora, stabilnosti i poštivanja ustavnog poretka.
Godinu 2025. obilježile su snažne političke turbulencije, a središnji događaj bilo je obilježavanje 30. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma. Taj je jubilej ponovno otvorio pitanje očuvanja mira, stabilnosti i ustavne ravnoteže u zemlji, osobito u okolnostima stalnih izazova ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Kao važan trenutak istaknuta je i odluka Velikog vijeća u predmetu „Kovačević“, kojom je odbačen koncept unitarne BiH, čime je dodatno potvrđen daytonski okvir.
Kao najveći politički uspjeh u 2025. godini Čović navodi očuvanje mira i stabilnosti, unatoč brojnim političkim pritiscima, prijetnjama i pokušajima preslagivanja vlasti. Posebno ističe napore u međunarodnoj komunikaciji, kroz koje je europskim i svjetskim partnerima dodatno pojašnjena dugotrajna opstrukcija političkih prava Hrvata u BiH. Najvećom propuštenom prilikom smatra izostanak otvaranja pregovora s Europskom unijom, što povezuje s unutarnjom političkom nestabilnošću i neusvajanjem ključnih europskih zakona.
Tijekom godine došlo je i do korekcije političkih očekivanja, ponajprije u pogledu kolektivne predanosti europskim integracijama. Iako je europski put za HDZ BiH ostao prioritet, pokazalo se da taj cilj ne dijele svi politički akteri jednakim intenzitetom, što je dovelo do zastoja u reformskim procesima.
Govoreći o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Čović ističe promjenu pristupa nove američke administracije, koju opisuje kao pragmatičniju i usmjereniju na dogovor domaćih političkih aktera bez nametanja rješenja izvana. Naglašava kako su prioriteti SAD-a i hrvatske politike u BiH u velikoj mjeri usklađeni, osobito kada je riječ o miru, stabilnosti i ekonomskom razvoju.
Posebna pozornost posvećena je projektu Južne plinske interkonekcije, koji se promatra kao strateški energetski projekt od ključne važnosti za BiH. Ulazak američkih partnera vidi se kao jamstvo realizacije projekta i energetske diversifikacije, uz naglasak da hrvatska strana neće biti prepreka njegovoj provedbi.
Na europskom putu BiH krajem 2025. nije dosegnula razinu očekivanog napretka. Iako su ostvareni određeni pomaci, izostanak pregovaračkog procesa smatra se ozbiljnim zaostatkom u odnosu na regiju. Odgovornost se vidi u nedostatku političke ozbiljnosti i spremnosti na kompromis među partnerima u vlasti, osobito u kontekstu približavanja nove izborne godine.
Odnose unutar vlasti Čović opisuje kao stabilnije na razini Federacije BiH, iako su i tamo zabilježeni primjeri preglasavanja hrvatskog naroda i blokiranja imenovanja kadrova. Na državnoj razini vlast je, prema njegovu stajalištu, bila izložena stalnim pokušajima destabilizacije i izmjena bez poštivanja izborne volje konstitutivnih naroda.
Pregovori sa svim političkim akterima tijekom godine pokazali su da prostor za dugoročni kompromis postoji samo ondje gdje se poštuju prava konstitutivnih naroda i ranije postignuti dogovori. Izborni zakon ostaje ključna crvena linija ispod koje hrvatska politika neće ići, jer se legitimno političko predstavljanje smatra temeljem opstojnosti države.
Govoreći o izbornom sustavu, ističe kako je BiH i dalje daleko od pravednog modela koji bi dosljedno štitio ustavnu ravnopravnost. Ustrajavanje na izmjenama Izbornog zakona vidi se ne samo kao interes hrvatskog naroda, nego i kao preduvjet stabilne i funkcionalne BiH.
Mostar se, prema Čovićevu viđenju, danas nameće kao primjer suradnje i suživota, a ne političkih napetosti. Grad se opisuje kao funkcionalan i stabilan, uz jasnu poruku da pokušaji umjetnog izazivanja kriza ili zaustavljanja strateških projekata neće uspjeti.
Osvrćući se na ranije mandate, kao pogrešku izdvaja pristajanje na formiranje vlasti pod snažnim pritiskom međunarodnih čimbenika, za što smatra da je dugoročno oslabilo političku odgovornost i stabilnost. U pogledu osobnih političkih ambicija nakon 2026. godine, naglašava važnost smjene generacija i jačanja novih lidera unutar HDZ-a BiH, uz kontinuitet temeljnih političkih vrijednosti.
Na kraju, Čović poručuje kako želi da se njegovo političko djelovanje pamti po očuvanju konstitutivnosti hrvatskog naroda i ravnopravnosti triju naroda u BiH. Mladima svih nacionalnosti upućuje poruku da ne odustaju od BiH, da ostanu, rade i grade budućnost zemlje na temeljima daytonskog okvira, znanja i međusobnog uvažavanja.
