Tržište rada u Bosni i Hercegovini i dalje je izazovno, ali prilike postoje i za mlade i za starije radnike. Najveći problem za jedne je nedostatak iskustva, a za druge prilagodba novim trendovima i tehnologijama.
Mladi traže prvu šansu
Mladi koji završavaju školu ili fakultet najčešće nailaze na zatvorena vrata jer poslodavci traže iskustvo. Rješenje pronalaze kroz studentske prakse i volonterske programe, koji im često otvaraju vrata stalnog zaposlenja.
Sve više ih koristi i internetske platforme poput Posao.ba, MojPosao.ba ili LinkedIn-a, gdje redovito prate oglase i šalju prijave. Dio mladih okreće se samozapošljavanju, start-up projektima i freelancingu.
“Prvi posao je najteži pronaći. Mladi moraju biti proaktivni, slati životopise i nuditi suradnju. Poslodavci cijene inicijativu”, poručuju iz agencija za zapošljavanje.
Iskustvo kao prednost starijih
Za starije osobe koje se vraćaju na tržište rada ili traže novi posao nakon duže pauze, iskustvo je najveći kapital. Poslodavci često traže upravo radne navike i odgovornost koju donose iskusniji radnici.
Sve je više onih koji se odlučuju na prekvalifikaciju kroz programe zavoda za zapošljavanje. Najtraženiji su profili u IT sektoru, turizmu, trgovini i obrtništvu.
Dio starijih radnika pokreće vlastite obrte, koristeći poticaje i kredite koji su dostupni kroz državne i međunarodne projekte.
Zajedničke prilike
Za obje skupine zajedničke su mogućnosti sezonskih poslova u ugostiteljstvu, turizmu i poljoprivredi. Na tržištu se redovito otvaraju i programi subvencioniranog zapošljavanja, kroz entitetske i županijske zavode.
Rad u inozemstvu i dalje je česta opcija, posebno zbog većih plaća i boljih uvjeta. Ipak, stručnjaci upozoravaju da i u BiH postoje šanse, ali je potrebno više prilagodbe i upornosti.
