N24MagazinAutomagazinKako je Zastava razvijala nasljednika Fiće

Automagazin

Kako je Zastava razvijala nasljednika Fiće

PODIJELITE ČLANAK

POLOVICOM 1980-ih mali automobili više nisu bili toliko popularni u Europi pa se i Zastava dvoumila oko toga treba li ići u razvoj nasljednika Fiće. U suradnji s Yugopapirom vraćamo se u 1984. godinu, kad se još razmišljalo o malenom automobilu s dizelskim motorom.

Svibanj 1984.: Nedavno je objavljena vijest da će Plastikara iz Priboja proizvoditi automobilčić od plastike, koji će imati dizel motor, čija potrošnja neće prelaziti 4 l/100 km. Što o sličnom projektu kažu u Crvenoj zastavi, čiji su stručnjaci svoje projekte dva supermini prvijenca ostavili za bolje dane…

Sve se dogodilo u djeliću sekunde. Najprije se čuo huk motora ogromnog kamiona, onda škripa mnogobrojnih kočnica, uzvici straha i iznenađenja i sve zbog gotovo nevjerojatnog i začuđujućeg kretanja jednog malog vozila koje je bez zastoja presjeklo magistralu i prošlo ispod teretnjaka, između mnogobrojnih kotača.

Ovo nije detalj iz nekog igranog filma Hitchcocka ili sekvenca iz urnebesnih komedija Bustera Keatona. To je samo dio sinopsisa koji je napisan, kao dio reklame, za novo malo vozilo iz Kragujevca.

Na žalost, ili na sreću vozača i Zastave – ni crtić, a ni “mališa” neće skoro izaći iz tajnog sefa konstruktora. Zašto?

Kao moped

Europa danas nema mali automobil. Točnije rečeno, popularna peglica (Fiat 126) kod nas još ima kupaca. U Wolfsburgu je Volkswagen pripremio model Student (3,13 sm), koji troši manje od 5 l/100 km. Oba vozila su četverosjedi.

Fiat je najavio proizvodnju novog Topolina, ali izgleda da ni taj projekt neće skoro postati stvarnost.

Istina, mnogi detalji su već poznati. Riječ je o prototipu čiji je motor privukao pažnju originalnim rješenjem hlađenja. Tehničari su pošli od poznatog motora “126”, koji ima dva cilindra i zračno hlađen motor. Izrađen je, tako, jedan derivat tog motora, koji ima mješoviti rashladni sustav. Voda hladi glavu motora, a ostatak je zračno hlađenje.

Težina ovog mališana iz Torina iznosi 500 kilograma, dakle, lakši je od Fiće 105 kilograma, ima četiri sjedala, a snaga motora koji se može proizvoditi u dvije varijante – od 350 i 500 kubika, iznosi oko 20 KS. Ima i dvoja vrata i trebao bi da podsjećati prednjim dijelom na Una.

Ali, ruku na srce, ovaj mali automobil nije ono pravo malo vozilo, ispod pola tone težine, s izrazito malom potrošnjom i jeftino, ako je to ikako mogućno.

Poznato je, ipak, da mnogi europski proizvođači imaju već izrađene studije malih modela. Projekti, za sada ostaju samo na papiru.

I u Kragujevcu su dugo radili na projektima malog vozila. Sada je posao okončan. Do mnogih saznanja se došlo, od nekih se rješenja odustalo. Sigurno je jedno: mali automobil neće uskoro izaći ni iz hala kragujevačke fabrike.

Planirana dva “patuljka”

Stručnjaci u Zastavi su ispitivali, kako smo saznali, mogućnost proizvodnje dva prava patuljka.

Veći je dug dva metra i 60 centimetara, a manji čak metar kraći. Prvi model, što je i razumljivo, podsjeća na Fiću, širok je nešto manje od metar i pol, a visok tek 134 centimetra. Razmak između osovina je 169 centimetara. Težina ovog dvosjeda s mogućnošću za treće sjedalo  je 445 kilograma. Za tu kilažu dovoljan je i motor Fiće, ali je mogućno ugraditi i dizelski motor, vjerojatno isti kao što odnedavno planiraju za pogon Plastikare iz Priboja.

Drugi model je prava igračka za odrasle. Motor ima 50 kubika, baš kao moped, a dužina cijelog vozila je 160 cm, dok je širina 30 centimetara manja!

Težina kragujevačkog patuljka je 250 kilograma, za što je dovoljan. Potrošnja dizel goriva bi iznosila manje od 3l/100 km. Projektanti kažu da bi ovo vozilo moglo da se kreće brzinom od 60 do 70 km/h. S dva sjedala, ono bi bilo idealno kao drugo, ili čak treće vozilo za obitelji u velikim gradovima.

Sve ovo se čini veoma privlačno. Nezgoda je u tome što jedno ovako malo vozilo mora imati iste tehničke odlike bar kao i Fićo. U protivnom, ako bi brzina takvog vozila bila manja od 60 km/hs, onda bi bile potrebne posebne staze. Jer, dok ovo vozilo štedi gorivo, drugi automobili ga, zbog njegove sporosti u prometu, troše mnogo više.

Osnovni problem je, kažu, u Institutu Zastava, što se zakonskim normativima traži da svako vozilo, koje ima četiri kotača, bez obzira na veličinu, mora zadovoljiti sve propise o sigurnosti baš kao i najveće vozilo. Uz sve to, motor bi trebao biti lakši, manji i štedljiviji. Kako onda sve to jedan mali motor može povući?

“Praktično ostaje, na primjer, da presiječemo Fiću napola, izbacimo zadnja sjedala i tako dobijemo jedan dvosjed. Ali zašto da to radimo kad bi cijena, zbog malih serija jednog takvog modela, bila previsoka. Nas ručna izrada prototipa stoji danas oko pola milijarde starih dinara”, čuli smo u Kragujevcu.

Trokolica nije rješenje

Pojava vozila s tri kotača nije novost. Na našim ulicama se ponegdje još može vidjeti Isetta, jedno takvo vozilo. U Japanu se radi na tome, a jedan studio u Frankfurtu izradio je prototip vozila na tri kotača s Hondinim motorom, koji je nazvao moped-auto.

“Istina je da trotočkaš ne spada u automobile. Zato je u prednosti jer ne mora zadovoljiti mnogobrojne propise. Međutim, takvo vozilo je opasno za vozača jer bi, praktično, bilo nesigurno”, rekao nam je Zdravko Menjak, direktor Instituta Zastava.

Napisao: Milan Zdravković (Auto svet, 1984.)

PODIJELITE ČLANAK

NAJNOVIJE

Pročitajte još