Iako još uvijek daleko, Božić je vrijeme kada svi priželjkujemo snijeg. Jer, što to ljepše može ukrasiti blagdane nego snijeg?!
Direktor Službe za klimatske promjene je dao veliki intervju u kojem tvrdi da će hladni val Europu zahvatiti prije Božića, ali naglašava i da bismo više pozornosti trebali posvetiti razornim olujama i povećanoj količini oborina.
Očekuje nas umjerenija zima s mnogo oborina, navodi se. Važan čimbenik koji diktira zimsku prognozu još se nije formirao, a riječ je o polarnom vrtlogu, velikom području niskog tlaka zraka u kojem vjetar velike brzine kruži nad Arktikom. A dok čekamo formiranje tog vrtloga, evo šta je rekao neovisni meteorolog Zoran Zadro.
Ove godine treći put zaredom imamo globalni fenomen nazvan “La nina”, koji djeluje na vremenske prilike u velikom dijelu planeta. U bliskoj i dalekoj prošlosti imali smo sličnih repriza ovakvih scenarija. Iako mnogo čimbenika odlučuje kakvo će biti određeno godišnje doba u našem dijelu Europe, godine sa sličnim fenomenima “La nina” tijekom prošlosti su nam u čestim situacijama donosile duga, vruća, sušna ljeta, sušnije jeseni (uglavnom prvi dio, drugi dio vlažniji) i temperaturno normalne zime.
Neke od analiziranih zima pri ovakvim fenomenima bile su hladne, a manji broj bio je topliji od prosjeka (iako se ni ovo ne smije ignorirati). Zanimljivo je spomenuti i to da su La nina zime u bliskoj i dalekoj prošlosti česte hladne prodore imale na sjeveroistoku, istoku, jugoistoku i jugu Europe, ističe za Zadro.
Opcija hladnije zime nije isključena, iako je izglednija ona normalne zime. Također bi u našem dijelu Europe trebalo biti više oborina (kiša i snijeg). Zbog toplijeg Sredozemlja koje je puno energije, oborinski ekstremi su mogući (snježni i kišni) na tom području, ovisno, naravno, o nastanku i kretanju razvijenih ciklona. Iako su promjene u dugoročnim prognozama moguće, za očekivati je snježniju zimu u odnosu na prošlu, ni jakih mrazova ne bi trebalo nedostajati.
