Svetkovina Blagovijesti, odnosno Navještenja Gospodinova, slavi se 25. ožujka i spada u božićni blagdanski krug. U središtu ovog blagdana nalazi se biblijski događaj u kojem anđeo Gabriel navješćuje Djevici Mariji da će začeti Sina koji će donijeti spas svijetu.
Iako korijeni ove svetkovine sežu u razdoblje prije Efeškog sabora 431. godine, kada je za Blaženu Djevicu Mariju definirana dogma da je Bogorodica, sigurni povijesni zapisi o proslavi na 25. ožujka potječu iz 6. stoljeća, iz jedne propovijedi biskupa Abrahama iz Efeza.
Kako navodi liturgičar Adolf Adam u knjizi Slaviti liturgijsku godinu, još se od 3. stoljeća proljetnom ekvinociju (25. ožujka) pridavalo posebno značenje te se taj dan povezivao s početkom stvaranja, Kristovim rođenjem ili njegovom smrću na križu. Nakon što je proslava Božića ustaljena na 25. prosinca, logično je bilo da se Kristovo začeće u Marijinu krilu slavi upravo devet mjeseci ranije – na današnji dan.
U djelu Liber pontificalis, koje donosi popise rimskih papa i bilješke o važnim događajima iz života Crkve, ovaj se blagdan spominje pod različitim nazivima: Navještenje Gospodinovo, Začeće Kristovo, Utjelovljenje Kristovo i Navještenje Marijino. U suvremenom liturgijskom kalendaru, prema Općim načelima o liturgijskoj godini i kalendaru iz 1969. godine, ustaljen je naziv Navještenje Gospodinovo.
Budući da blagdan redovito pada u korizmeno vrijeme, u slučaju da se poklopi s Velikim tjednom, njegova se proslava premješta na ponedjeljak nakon Vazmene osmine.
Biblijska podloga ovog blagdana nalazi se u Lukinu evanđelju (Lk 1, 26-38), gdje se opisuje susret anđela Gabriela i Marije. Anđeo joj navješćuje da će po Duhu Svetome začeti i roditi Sina Božjega. Nakon početnog straha i zbunjenosti, Marija slobodno prihvaća Božju volju riječima: „Neka mi bude po riječi tvojoj!“
Crkva u tom događaju prepoznaje ispunjenje starozavjetnog proročanstva proroka Izaije, koji je navijestio: „Evo, začet će djevica i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel“, što znači „Bog s nama“.
Na svetkovinu Blagovijesti, kao i na Božić, vjernici tijekom molitve Vjerovanja kleknu na riječi koje govore o utjelovljenju Isusa Krista, čime se posebno naglašava otajstvo Božjega dolaska među ljude. 🙏
