Praksa pomicanja sata i ove će se godine nastaviti. Prelazak s ljetnog na zimsko računanje vremena dogodit će se u noći sa subote, 24. listopada, na nedjelju, 25. listopada 2026. godine.
Kazaljke će se u 3 sata ujutro vratiti jedan sat unatrag, na 2 sata. To znači da ćemo te noći dobiti dodatni sat sna, ali će dani nakon toga imati raniji zalazak sunca.
Prelaskom na zimsko računanje vremena jutra će biti svjetlija, dok će mrak u poslijepodnevnim satima nastupati ranije. Većina modernih uređaja, poput mobitela, računala i pametnih satova, vrijeme će automatski prilagoditi. Ipak, satove u automobilima, na pojedinim uređajima i klasične analogne satove bit će potrebno namjestiti ručno.
Zašto se sat još uvijek pomiče?
Iako se o ukidanju pomicanja sata u Europskoj uniji govori već godinama, konačan dogovor još nije postignut.
Europski parlament je u ožujku 2019. godine podržao prijedlog za ukidanje sezonskog pomicanja sata, prema kojem bi posljednja promjena trebala biti provedena 2021. godine. Prethodno istraživanje Europske komisije iz 2018. pokazalo je da je čak 84 posto od oko 4,6 milijuna sudionika podržalo ukidanje ove prakse.
Međutim, prijedlog nije dobio konačnu potvrdu država članica. Jedno od ključnih pitanja bilo je koje bi vrijeme države trajno zadržale – ljetno ili zimsko. Pojedine države strahuju i od problema koji bi nastali ukoliko susjedne zemlje odaberu različita vremena.
Dodatno, pitanje pomicanja sata posljednjih je godina potisnuto drugim političkim i društvenim izazovima, među kojima su bili pandemija i rat u Ukrajini.
Zbog toga se promjena vremena i dalje provodi. U Hrvatskoj i drugim državama EU sezonsko računanje vremena ostaje na snazi tijekom 2026. godine, a bez novog dogovora na europskoj razini praksa bi se mogla nastaviti i nakon toga.
Kako je sve počelo?
Pomicanje sata nije nova praksa. Ljetno računanje vremena prvi put je uvedeno u Njemačkoj 1916. godine, tijekom Prvog svjetskog rata, prvenstveno kako bi se uštedjelo gorivo i bolje iskoristilo dnevno svjetlo.
Slična praksa ponovno je korištena tijekom Drugog svjetskog rata, dok je savremeni oblik sezonskog pomicanja sata u Europi povezan s naftnom krizom sedamdesetih godina. Francuska je tada ponovno uvela ljetno računanje vremena, nakon čega su joj se pridružile i druge europske države.
Kolika je zapravo ušteda energije?
Jedan od glavnih razloga za uvođenje ljetnog računanja vremena bila je očekivana ušteda energije. Duže trajanje dnevnog svjetla trebalo je smanjiti potrebu za korištenjem umjetne rasvjete.
Međutim, savremena istraživanja pokazuju da su uštede znatno manje nego što se ranije očekivalo. Dok se može smanjiti potrošnja energije za rasvjetu, istovremeno može doći do veće potrošnje za grijanje tokom hladnijih jutarnjih sati.
Zbog toga je ukupni energetski učinak pomicanja sata danas predmet brojnih rasprava.
Pomicanje sata i zdravlje
Promjena vremena može utjecati i na svakodnevni ritam ljudi. Naglo pomicanje kazaljki može privremeno poremetiti cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji biološki sat organizma.
Kod nekih ljudi mogu se pojaviti umor, poteškoće sa spavanjem, slabija koncentracija i razdražljivost. Organizam se na novu rutinu ne prilagođava kod svih ljudi jednako brzo.
Stručnjaci zato preporučuju da se u danima oko promjene vremena pokuša održavati redovan ritam spavanja, što više koristiti prirodno dnevno svjetlo nakon buđenja te izbjegavati duže poslijepodnevno spavanje.
Dok se države članice EU ne usuglase oko konačnog rješenja, kazaljke ćemo i dalje dva puta godišnje pomjerati. Ove jeseni to znači jedno poznato pravilo – u noći sa 24. na 25. listopada sat vraćamo jedan sat unatrag.
