U Sarajevu je jučer održana konferencija „Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH“, organizirana na inicijativu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudina Mehmedovića.
Na konferenciji se govorilo o zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH, a organizatori su pokušali otvoriti pitanje legitimnog predstavljanja kroz podatke o zapošljavanju i zastupljenosti na državnim pozicijama.
Konaković je poručio kako, prema podacima predstavljenim na konferenciji, postoje pokazatelji koji ukazuju na nepovoljan položaj Bošnjaka u pojedinim institucijama.
„Niz je drugih pokazatelja koji su šokantno na štetu Bošnjaka u ovoj zemlji. Nije to slabost. To je bila želja i prethodnih vlasti da se možda baš zato što je riječ o najmanjem konstitutivnom narodu izađe u susret u nekom pozicioniranju“, kazao je Konaković.
Mehmedović je istaknuo kako bi, na temelju analiza i podataka, trebalo utvrditi stvarnu zastupljenost konstitutivnih naroda u institucijama BiH. Pritom je posebno kritizirao odnos susjednih država prema političkim akterima u BiH.
Bunoza: Zastupljenost u institucijama nije jedino pitanje ravnopravnosti
Na ovakve tvrdnje drugačije gledaju predstavnici hrvatskih političkih stranaka. Ministar pravde BiH Davor Bunoza upozorio je kako se pitanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda ne može svesti samo na statistiku zaposlenih u institucijama.
Pozivajući se na ranije odluke Ustavnog suda BiH, Bunoza je istaknuo kako je za ravnopravnost ključno učinkovito sudjelovanje konstitutivnih naroda u procesu donošenja političkih odluka, bez dominacije jednog ili dva naroda.
Prema njegovim riječima, problem se posebno ogleda u načinu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
„Nije tu u pitanju samo jedan čovjek“, kazao je novinar Zoran Krešić, navodeći da pozicija člana Predsjedništva BiH sa sobom povlači niz drugih imenovanja i političkih utjecaja, uključujući veleposlanike, savjetnike i predstavnike u različitim institucijama.
Krešić je ocijenio kako se konferencijom pokušava stvoriti slika da Hrvati u institucijama BiH imaju veću zastupljenost nego što bi im trebala pripadati, dok se istodobno zanemaruje pitanje stvarnog političkog utjecaja i mogućnosti odlučivanja.
„Hrvati nigdje suvereno ne odlučuju, onda se pokušava i takva osakaćena pozicija predstaviti da imaju više nego što im pripada“, rekao je Krešić.
Rasprava o ravnopravnosti ponovno otvorila pitanje legitimnog predstavljanja
Održavanje konferencije dolazi u vrijeme novih političkih rasprava o položaju Hrvata u BiH i nakon nedavne rezolucije Hrvatskog sabora o političkom položaju Hrvata u BiH.
Kritičari skupa smatraju kako podaci o zastupljenosti zaposlenih u državnim institucijama sami po sebi ne mogu biti argument protiv zahtjeva za legitimnim političkim predstavljanjem Hrvata.
Istodobno, organizatori konferencije naglašavaju potrebu za analizom zastupljenosti svih konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama države.
Rasprava tako ponovno otvara jedno od ključnih političkih pitanja u BiH – kako osigurati stvarnu ravnopravnost konstitutivnih naroda, ne samo kroz broj zaposlenih u institucijama, nego i kroz mogućnost sudjelovanja u donošenju političkih odluka.
izvor: hrvatsko.ba
