Član Demokratske fronte i najavljeni kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda Slaven Kovačević izjavio je u emisiji Dan uživo na N1 kako je njegov osnovni motiv kandidature korištenje vanjskopolitičkih i diplomatskih kapaciteta Bosne i Hercegovine u svrhu promocije građanske države te suprotstavljanje politikama koje jačaju etničke podjele.
Govoreći o ulozi visokog predstavnika, Kovačević je naveo kako Demokratska fronta priznaje instituciju OHR-a i legitimitet Christiana Schmidta, ali bez obveze slaganja sa svim njegovim odlukama, za razliku od političkih aktera koji osporavaju samu instituciju visokog predstavnika.
Posebno se osvrnuo na izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH koje je Schmidt nametnuo na izbornoj noći, ocijenivši da je time napravljen ozbiljan institucionalni nered. Naglasio je kako je odluka Ustavnog suda u predmetu Bože Ljubića primijenjena selektivno i djelomično, dok su ostali aspekti, uključujući pitanja entitetskih ustava, ostali zanemareni.
Kovačević je problematizirao i političke učinke Schmidtovih odluka, postavljajući pitanje jesu li one išle u korist HDZ-a BiH te jesu li imale za cilj olakšati formiranje vlasti između Trojke i HDZ-a u Federaciji BiH. Kao posebno sporan istaknuo je slučaj privremene suspenzije Ustava Federacije BiH, kada je potpis visokog predstavnika omogućio formiranje entitetske vlade, za što smatra da danas proizvodi negativne političke i institucionalne posljedice.
Govoreći o aktualnoj vlasti, Kovačević je naveo pojave nepotizma, korupcije i nezakonitih radnji, spominjući i pojedine infrastrukturne tendere koji su, prema njegovim navodima, predmet interesa Europskog tužiteljstva, kao i dodjelu višemilijunskih ugovora u iznimno kratkim rokovima.
Odbacio je navode da je mijenjao etničku pripadnost, navodeći kako su takve tvrdnje netočne te da se etnička pripadnost formalno izjašnjava isključivo tijekom izbornog procesa, pri čemu je posljednji put sudjelovao na izborima 2016. godine.
Kao ključne razloge kandidature naveo je očuvanje postojećeg odnosa snaga u Predsjedništvu BiH te sprječavanje ulaska kandidata HDZ-a BiH u ovu instituciju. Smatra da bi njegov eventualni izbor omogućio korištenje vanjskopolitičkih instrumenata države za zagovaranje građanskog koncepta, za razliku od politika koje promiču ideju trećeg entiteta i koncept legitimnog predstavljanja.
Podsjetimo, Kovačević je pred Europskim sudom za ljudska prava tvrdio da je diskriminiran na izborima 2022. godine jer nije mogao glasovati za kandidate po vlastitom izboru. Sud je, međutim, zaključio da nije pružio dovoljno dokaza da je osobno bio diskriminiran te je ocijenio da nema status žrtve, uz ocjenu da se radi o apstraktnoj kritici izbornog sustava. Odluka Velikog vijeća ESLJP-a donesena je 25. lipnja 2025. godine.
Slaven Kovačević je pravnik i politički savjetnik koji već dulje vrijeme obnaša dužnost savjetnika predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića. Njegov slučaj bio je i predmet Rezolucije Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, u kojoj je istaknuto da je način izbora članova Predsjedništva BiH dugogodišnji demokratski problem te da presuda u predmetu Kovačević predstavlja jedan od referentnih okvira za buduću izbornu reformu u Bosni i Hercegovini.
