Na sjednici održanoj 28. rujna Vlada FBiH utvrdila je maksimalne postotke marži u trgovini za neke od osnovnih životnih namirnica. Dok građani očekuju da učinke ove odluke osjete u svakodnevnom životu, ekonomisti upozoravaju da inflatorni pritisak na ovaj način neće biti ublažen.
Ekonomist Admir Čavalić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, navodi da Vlada FBiH nije proširila listu proizvoda s ograničenom maržom, kako je to objavljeno nakon sjednice, već je usvojila novu odluku kojom su postotci dopuštene zarade trgovaca kod određenih kategorija namirnica čak i povećane, piše Avaz.
Prva odluka Vlade FBiH obuhvaćala je devet kategorija, ali je bila nejasna i poništena je. Ta odluka jeste bila konfuzna. Naprimjer, svježe meso. Što to znači? Biftek jednako pileća krilca? Zato se ovdje radi o dezinformaciji Vlade, jer nije došlo do proširenja liste. Sada je izabrano 15 proizvoda koji nemaju veze s prvom odlukom, a marže na te proizvode su čak i povećane – kaže Čavalić. U odnosu na prethodnu, novom odlukom marža u maloprodaji za pšenično brašno povećana je sa 7 na 8 posto, a kada je riječ o mesu, marža je, umjesto ranijih 6 posto za sve vrste svježeg mesa, sada 8 posto, ali samo za juneća rebra. Na listi više nisu sve vrste kruha, već samo polubijeli pšenični od 400 grama i više, kod kojeg je maloprodajna marža snižena sa 7 na 6 posto. On smatra da posljednjom odlukom Vlada neće uspjeti popraviti prvu te ističe da kontrola cijena nije mehanizam borbe protiv inflacije i neće olakšati položaj građana.
Postoje mjere poput rasta kamatnih stopa, što provodi Europska centralna banka, i to su makro mjere ograničavanja potrošnje. Kontrola cijena, odnosno ograničenje marži je nešto što služi samo da pokaže da Vlada nešto radi, ali ne daje učinke. Naprimjer, „mlijeko bez čepa“, kao jedna od kategorija iz odluke, sada se neće puno nuditi u trgovinama. Na kraju, mi već tri godine imamo odluke o ograničavanju marži i pitanje je koliko građani to osjete – ističe Čavalić.
