Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH Safudin Čengić u razgovoru za Fokus govorio je o odluci Vlade FBiH kojom je iznos dnevnice za službena putovanja povećan s dosadašnjih 25 na 45 KM, ali i o uvjetima za daljnje povećanje minimalne plaće u Federaciji.
Vlada FBiH usvojila je Uredbu o naknadama troškova za službena putovanja, koja se primjenjuje i na javni i na privatni sektor. Time je poslodavcima u privatnom sektoru omogućeno da isplaćuju neoporezive dnevnice do iznosa koji vrijedi i za javni sektor.
Čengić je podsjetio da je iznos dnevnice od 25 KM bio nepromijenjen gotovo dva desetljeća te da je u današnjim uvjetima nedostatan. Istaknuo je kako se za taj iznos ne može osigurati ni jedan pristojan obrok, što je, kako je naveo, bio jedan od ključnih razloga pokretanja inicijative za povećanje.
Govoreći o minimalnoj plaći, Čengić je ocijenio da je povećanje za 2026. godinu bilo realno i u skladu s mogućnostima gospodarstva. Podsjetio je da je minimalna plaća u 2025. godini porasla za više od 60 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je predstavljalo značajno opterećenje, posebno za mala i srednja poduzeća te obrte.
Dodao je da je Vlada tijekom 2025. godine kroz različite uredbe subvencionirala i refundirala doprinose na razliku između stare i nove minimalne plaće, čime je mnogim poslodavcima omogućeno da isplaćuju plaću od 1.000 KM bez ugrožavanja radnih mjesta. U 2026. godini, naglasio je, takav model više nije bio održiv.
Prema njegovim riječima, Vlada se vratila metodologiji iz Uredbe iz 2021. godine, prema kojoj se rast minimalne plaće izračunava na temelju kretanja potrošačke košarice, inflacije i rasta bruto domaćeg proizvoda. Zbroj tih pokazatelja dijeli se s dva, što je u ovom slučaju rezultiralo povećanjem od 2,7 posto.
Čengić smatra da je takav pristup korektan te da bi se na isti način trebalo postupati i ubuduće. Istaknuo je i da bez ozbiljnog fiskalnog rasterećenja gospodarstva nema prostora za značajnije povećanje plaća.
Zaključno je naglasio kako su nužne strukturne reforme, uključujući smanjenje doprinosa i donošenje zakona o fiskalizaciji, kako bi se poboljšao poslovni ambijent, povećala produktivnost i ojačala konkurentnost gospodarstva.
