Poruka Borjane Krišto iz Uskoplja: Imamo stalne nasrtaje na naša Ustavom zagarantirana prava
Sinoć je u prepunom Domu kulture u Uskoplju održan predizborni skup Hrvatske demokratske zajednice BiH i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora BiH. Dužnosnici su prije skupa odali počast poginulim hrvatskim braniteljima, položivši cvijeće i svijeće na Središnjem spomeniku. Dražen Matišić predsjednik OO HDZ BiH Uskoplje, kao domaćin predizbornog skupa, istaknuo je koliko se ljudi u Uskoplju zalažu za politiku i zajedništvo Hrvatskog narodnog sabora na čelu sa HDZ-om BiH, te najavio ustrajnu borbu za prava Hrvata i za 2. listopada. Borjana Krišto, zajednička kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog član Predsjedništva BiH, je naglasila važnost izlaska na izbore počevši od onih najtežih političkih vremena kada je nametnutim odlukama mimo volje hrvatskog naroda počela borba za jednakopravnost. Pored teške situacije s kojom smo suočeni posljednjih godina u ekonomskom i gospodarskom pogledu i svim drugim krizama, Krišto je upozorila i na ključnu, političku krizu, s kojom se suočavamo u BiH. „BiH je definirana kao domovina tri konstitutivna naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba, nepravdeno podjeljena na dva entiteta, uz to imamo stalne nasrtaje na naša Ustavom zagarantirana prava, prava konstitutivnog naroda. Samo rješenja na principu ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda s druga dva naroda, mogu biti jamstvo opstojnosti, sigurnosti i europske budućnosti BiH. Kako bi Hrvati ostvarili sve programske i vanjskopolitičke ciljeve, 2. listopada moraju pokazati svoju odgovornost, izaći na izbore i izabrati svoje legitimne političke predstavnike na svim razinama. Samo tako možemo izboriti svoju ustavnu jednakopravnost i izboriti se za kvalitetniji život svakog čovjeka na ovom prostoru i na prostoru cijele BiH. Uz suživot i međusobno uvažavanje moramo graditi stabilnu, prosperitetnu, modernu te politički, ekonomski i socijalno stabilnu zemlju u kojoj će se svi narodi osjećati dobro, sigurno i jednakopravno“, poručila je Krišto.
Na skupu su govorili i Marinko Čavara, dopredsjednik HDZ-a BiH i nositelj liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Lidija Bradara članica Predsjedništva HDZ-a BiH i nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i Ilija Nakić, generala HVO-a i nositelj liste za Sabor Županije Središnja Bosna Marinko Čavara, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, kazao je kako unatoč svim problemima i poteškoćama Hrvate u BiH povezuje zajednička borba za prava našega naroda. „Upravo nas naše zajedništvo kroz Hrvatski narodni sabor BiH krasi, i to je ono nešto što drugi nemaju. Pokušali su na razne načine uništiti poziciju hrvatskog naroda, kao političkog subjekta i zavladati Federacijom, kao entitetom jednog naroda. Pokazali smo da im to neće uspjeti. Pokažimo im to i 2. listopada, izađimo na izbore i svoju potporu usmjerimo jedinoj snazi koja se bori za poziciju Hrvata u BiH, to je zajedništvo svih Hrvata Posavine, Središnje Bosne i Hercegovine kroz Hrvatski narodni sabor i HDZ BiH“.
Lidija Bradara nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH u Uskoplju je govorila u ime ljudi svih kandidata s liste. Naglasila je nužnost postizanja stabilnosti u BiH, posebno političke stabilnosti. „Naše borbe za ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i svih drugih u BiH dosad su bile uzaludne, no nismo se predavali i nastavljamo borbu do zadnje prilike. Federalna razina, je ključna kada su u pitanju političke borbe, ali i ona životna pitanja pa čak i neophodni zakoni koji stoje na našem europskom putu. Središnja Bosna je oduvijek prostor na kojem žive i Hrvati, i tako mora ostati. Ona je i vezivno tkivo države Bosne i Hercegovine, najbolji primjer onoga što ista predstavlja i zaštita naših nacionalnih prava na ovom prostoru je od ključne važnosti za više razine“, istaknula je nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara.
Ilija Nakić, generala HVO-a i nositelj liste za Sabor Županije Središnja Bosna, istaknuo je značaj Županije Središnja Bosna u ukupnom političkom odnosu. „Bolji život svakog Hrvata, odnosno svakog stanovnika Županije Središnja Bosna naš je prioritet i obveza. Opstali smo i ostali. Predati se nećemo. Hrvati Središnje Bosne imaju svoje legitimne predstavnike u vlasti u Županiji Središnja Bosna i stoga vas pozivam da izađete na izbore 2. listopada i svoje povjerenje ponovno date listi stranaka Hrvatskog narodnog sabora predvođenih HDZ-om Bosne i Hercegovine. U zajedništvu ćemo pobijediti, ostati, opstati i nastaviti stvarati preduvjete za nove naraštaje“, zaključio je general Nakić.
Tragedija kod Mostara: Četiri osobe smrtno stradale, četiri teško ozlijeđene

Četiri osobe smrtno su stradale, a četiri teško ozlijeđene u tragediji koja se sinoć dogodila kod mjesta Buna. Smrtno su stradali B. K. (35), M.K. (34) i R. K. (9) koji su se nalazili u automobilu Renault Scenic te M. P. (46) iz automobila BMW X5. Kako “Avaz” doznaje, stradali iz Renault Scenica su članovi obitelj, odnosno muž, žena i dijete. Teške tjelesne ozljede zadobile su osobe i iz druga dva automobila, također, marke BMW te Mercedesa. Prometna nesreća dogodila se u subotu oko 20 sati na magistralnoj cesti M-17 kod mjesta Buna.
O silini udara svjedoče stravične fotografije automobila koji su neprepoznatljivi. U nesreći koja je obilježila subotu sudjelovala su četiri automobila, a promet je bio zatvoren gotovo pet sati. Nakon očevida kojim je rukovodila dežurna tužiteljica, promet je pušten, a automobili su prebačeni u krug MUP-a u Mostaru zbog daljeg vještačenja.
HNS-ov 7. zaključak aktivira se u slučaju istrebljenja Hrvata iz vlasti

Predstojeći izbori u Bosni i Hercegovini, čak i nakon što budu okončani, donijet će veliki broj nepoznanica te biti svojevrsno raskrižje odnosa triju naroda i budućnosti same zemlje čiji se temelji dugi niz godina tresu zbog neodgovornih politika čiji je cilj potkopati Daytonski mirovni sporazum. Dio bošnjačkih stranaka odlučio je zakoračiti u potpunu pustolovinu pokušajem izmjene izbornih i političkog sustava zemlje, ali i njezina administrativnog ustroja, do otvorenih zagovora poništavanja sporazuma kojim je okončan rat prije 27 godina, piše portal Večernjeg lista BiH.
Sve kao prije 30 godina
Srpska strana čeka rasplet na globalnoj sceni, iščekujući pogodan geopolitički trenutak kako bi realizirala svoje ciljeve koji se u suštini nisu bitnije mijenjali još od vremena kada je većina toga naroda bila protiv neovisnosti BiH na referendumu 1992. godine. Hrvatska se politika danas neizravno zauzima za vlastitu federalnu jedinicu, no takve odluke stavlja u kondicional eventualnih poremećaja i narušavanja ključnih odredbi Daytonskog mirovnog sporazuma i Ustava zemlje. A to bi se vrlo lako moglo dogoditi 2. listopada ako bošnjačke stranke inženjeringom uguraju podobne Hrvate bez narodnog legitimiteta na izborima te ako se realizira šovinistička koncepcija nastavka otimanja pozicija Hrvata u Predsjedništvu BiH. Upravo su na takvo što na izvanrednom zasjedanju HNS-a BiH, neposredno nakon propasti neumskih razgovora o izbornoj i ustavnoj reformi uz posredovanje predstavnika američke i administracije Europske unije, upozorili vodeći hrvatski politički predstavnici. Posebno je intrigantan, ali i zakulisan zaključak broj sedam koji upravo daje naznake realizacije posve logičnih poteza u slučaju pokušaja da se Hrvate iskorijeni iz vlasti pretvaranjem najprije u političku, a zatim i nacionalnu manjinu. – HNS i sve njegove članice će s krajnjom pozornošću pratiti nastavak političkih pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama, kao i rješenja ukupne političke situacije u BiH. Ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH – stoji u sedmom zaključku. Medijska i interpretacija političkih analitičara ovoga zaključka kretala se od ocjena kako je riječ o odgovoru zaštite od ugroze do otvorenoga zagovaranja preustroja zemlje i uspostave vlastitog entiteta, odnosno federalne jedinice. Da je takav rasplet realnost, smatra i američki odvjetnik hrvatskih korijena Luka Mišetić. On ističe kako će Daytonski mirovni sporazum biti dokinut u slučaju da se Hrvate od konstitutivnog naroda pokuša pretvoriti u nacionalnu manjinu. – Nakon bosanskohercegovačkih izbora u listopadu Hrvatska će, prema međunarodnom pravu, moći raskinuti Daytonski sporazum jer je očita namjera bošnjačkih stranaka da Hrvate pretvore u nacionalnu manjinu – poručio je Mišetić.
Masovan izlazak na izbore
Po njegovu tumačenju, dvije od tri zemlje imaju pravo zatražiti poništenje sporazuma u slučaju njegova potpunog urušavanja. O važnosti sljedećih izbora u New Yorku je za susreta s hrvatskom dijasporom iz Hrvatske i BiH na važnost predstojećih izbora uputio premijer Andrej Plenković. Posebno je pozdravio Hrvate iz BiH, pri čemu nije propustio spomenuti i parlamentarne izbore za manje od dva tjedna na kojima je veliko pitanje zastupljenosti bh. Hrvata u tijelima BiH. Zato je iznimno važno da Hrvati masovno izađu na birališta i time spriječe bošnjačke stranke u svojoj nakani. Veliku odgovornost za stabilnost i mir ima i Ured visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta.
Komšić: Jučer Plenković, danas Milanović. Opet vire preko ograde, oni bi vodili BiH

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić iskoristio je izbornu kampanju koja traje u njegovoj zemlji kako bi zaoštrio sukob s hrvatskim političarima koje optužuje za miješanje u unutarnje poslove BiH. Na predizbornom skupu u Olovu, u središnjoj Bosni, Komšić je kazao kako hrvatski predsjednik Milanović “dobacuje preko ograde” i pokušava utjecati na stanje u BiH, što mu neće biti dopušteno.
“Jučer Plenković, danas Milanović. Opet nam vire preko ograde, opet bi da uređuju po BiH, opet bi da upravljaju po BiH. Opet hoće ponižavati, pogotovo Milanović, pa priča: ‘Pa hajde neka kroz Sarajevo prođe dvije tisuće Srba.’ Što ne bi prošlo? U čemu je problem?” kazao je pred svojim simpatizerima Komšić dodajući kako Sarajevom mogu šetati svi dobronamjerni ljudi, no pitanje je može li baš svatko prošetati bez problema Trgom bana Jelačića u Zagrebu.
Komšiću je zasmetala Milanovićeva izjava od subote kojom je kritizirao oklijevanje visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene izbornog zakona BiH kojima bi se osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.
Milanović optužio Schmidta
Milanović je Schmidta optužio da je ustuknuo pred prosvjedima koje su bošnjačke i građanske stranke organizirale pred njegovim uredom u Sarajevu potkraj srpnja.
“Hajde neka dvije tisuće Srba ili Hrvata iz Mostara dođe u Sarajevo (prosvjedovati) pa da vidimo kako će proći”, kazao je Milanović, usput predbacivši hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću da se prekasno počeo zalagati za prava Hrvata u BiH.
Komšić pokušava dobiti četvrti mandat u Predsjedništvu BiH natječući se za člana iz reda hrvatskog naroda. U izbornoj kampanji obilazi gotovo isključivo općine s bošnjačkom većinom, a pritom obećava kako će se, pobijedi li protukandidatkinju iz HDZ-a Borjanu Krišto, dosljedno zalagati za preustroj BiH u građansku državu.
Iz Olova je poručio kako BiH nikada neće ući u Europsku uniju “bude li onakva kakvom je zamišljaju HDZ i Schmidt”.