Na današnji dan prisjećamo se uvođenja gregorijanskog kalendara 1582. godine, reforme koja je promijenila način mjerenja vremena u svijetu. Papa Grgur XIII. izdao je bulu Inter gravissimas kojom je zamijenjen dotadašnji julijanski kalendar, službeni sustav računanja vremena u Europi stoljećima.
Julijanski kalendar računao je godinu kao 365,25 dana, dok stvarna tropska godina traje oko 365,2422 dana. Razlika od nekoliko minuta godišnje gomilala se stoljećima, uzrokujući kašnjenje proljetne ravnodnevnice, što je posebno utjecalo na Crkvu jer je od ravnodnevnica ovisio izračun datuma Uskrsa.
Gregorijanska reforma uvela je preciznije pravilo za prijestupne godine: svaka godina djeljiva s četiri postaje prijestupna, osim godina djeljivih sa 100, osim ako su djeljive i s 400. Tako su 1600. i 2000. bile prijestupne, dok 1800. i 1900. nisu, čime je prosječna duljina godine usklađena gotovo savršeno s kretanjem Zemlje oko Sunca.
Reforma je najprije prihvaćena u katoličkim zemljama, dok su protestantske i pravoslavne države prelazile postupno, neke tek stoljećima kasnije – Grčka je primjerice kalendar prihvatila 1923. godine. Danas je gregorijanski kalendar temelj suvremenog svijeta, od školskih rasporeda i poslovnih ugovora do međunarodnih letova i digitalnih sustava.
Deset dana preskočenih 1582. možda su nestali iz kalendara, ali su ostavili trajni pečat u povijesti.
