Izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH predstavljaju najopsežniju reformu mirovinskog sustava u posljednjih deset godina. Nacrt predviđa povećanje minimalne mirovine na 700 KM, uvođenje redovitog usklađivanja dva puta godišnje, pravedniji obračun prema stažu te mogućnost posebnog godišnjeg dodatka nalik 13. mirovini.
Povećanje minimalne mirovine i nove pogodnosti
Minimalna mirovina trebala bi porasti na 700 KM, što automatski podiže i ostale kategorije mirovina. Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić naglašava da paket donosi niz novosti.
„Pored toga ima mnogo drugih važnih predviđenih izmjena i dopuna samog zakona od dva redovna usklađivanja u tijeku godine do pitanja plaćanja pogrebnih troškova za umirovljenike itd.“, rekao je Delić, istaknuvši da se prvi put sustavno rješavaju dugo zanemareni problemi.
Pozitivan iskorak vidi i Stojan Livaja, predsjednik Upravnog odbora Udruge umirovljenika Neretva – Mostar, posebno u dijelu koji se odnosi na pogrebninu.
„Prvi put se priznaju troškovi pogrebnine. Do sad su ih imali samo supružnici, a sada će moći naplatiti i širi članovi obitelji“, poručio je Livaja.
Dvije indeksacije godišnje i očekivani rast od 17%
Jedna od ključnih novina je dvostruka redovna indeksacija, 1. siječnja i 1. srpnja svake godine. Usklađivanje će se provoditi prema formuli koja spaja rast plaća i inflaciju u omjeru 60:40.
Delić pojašnjava da bi to već iduće godine moglo donijeti znatan rast primanja:
„Mirovine bi se trebale redovno uskladiti oko 17%, prema neslužbenim podacima. To bi na ove trenutne iznose značilo da će minimalna mirovina biti oko 700 KM.“
Pravedniji sustav prema stažu
Jedan od ciljeva reforme je ukloniti nejednakosti u kojima su umirovljenici s kratkim stažem dobivali gotovo isti iznos kao oni s dugogodišnjim radnim iskustvom.
Delić ističe da je takav sustav bio neodrživ:
„Nije pošteno i nije pravedno da osoba koja je radila 15 godina ima isti iznos mirovine kao osoba koja je radila 40 godina… ona doslovno uzima tu razliku od onih koji su radili 40 godina i redovno uplaćivali doprinose.“
Trošak reforme – 500 milijuna KM
Unatoč rastu primanja, Delić upozorava da mirovine i dalje ne prate troškove života, ali naglašava da je ovo najveći mogući domet sustava.
„Ako uzmemo u obzir da proračun za mirovinsko i invalidsko osiguranje iznosi skoro 4 milijarde KM i da će nas ove izmjene koštati dodatnih možda 500 milijuna maraka, dovoljno sam rekao o koliko teškom zakonu se radi.“, zaključuje.
Dodatak nalik 13. mirovini
Novim zakonom uvodi se i mogućnost posebnog godišnjeg dodatka, čija će visina ovisiti o godinama staža. Livaja dodaje da se radi o modelu koji mnogi već nazivaju 13. mirovinom:
„Ako Vlada odredi da je to 5–6 KM po godini radnog staža, to će biti 13. mirovina ili dodatak na mirovinu.“
Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2026.
Stečena prava neće biti umanjena, a cilj ostaje poboljšanje položaja najugroženijih umirovljenika. Planirano je da zakon na snagu stupi 1. siječnja 2026. godine, bez obzira na datum konačnog usvajanja.
