Napetosti u RS-u: Dodik u političkoj izolaciji, prijeti nova eskalacija
Politička scena Bosne i Hercegovine ponovno je uzavrela, posebno unutar entiteta Republika Srpska. Milorad Dodik, predsjednik RS-a, sve se teže nosi s međunarodnim pritiscima i unutarnjim izazovima, a prema ocjenama političkih analitičara, njegov politički opstanak sve je upitniji.
Očekuje se da će Europski parlament ovoga tjedna donijeti Rezoluciju o stanju u BiH, u kojoj će Dodik i vlasti RS-a biti oštro kritizirani zbog pokušaja podrivanja ustavnog poretka zemlje. Iako rezolucije ovog tipa nisu pravno obvezujuće, one odražavaju jasan stav europskih institucija. Prema riječima novinara Slobodana Vaskovića, teško je vjerovati da će Dodik odgovoriti radikalnije, no politička poruka Bruxellesa je nedvosmislena.
No, još veći izazovi za Dodika mogli bi doći iznutra. Posebno se prati dvodnevno zasjedanje Vijeća za provedbu mira (PIC), koje okuplja ključne međunarodne aktere, uključujući i visokog predstavnika Christiana Schmidta, predstavnika SAD-a Louisa Crishocka te čelnike bosanskohercegovačkih stranaka – članice „Trojke“ i HDZ-a. U političkim krugovima spekulira se o mogućem zaokretu HDZ-a, odnosno distanciranju Dragana Čovića od Dodika, iako za sada nema konkretnih znakova u tom smjeru. Ipak, politička neizvjesnost ostaje visoka.
Ukoliko PIC odluči zatražiti odlučnije djelovanje OHR-a prema vlastima RS-a, to bi moglo dovesti do ozbiljne destabilizacije. Dodik je poznat po oštrim i često konfliktno intoniranim odgovorima, pa se ne isključuje mogućnost nove političke krize.
„Dodik nikad ne treba biti podcijenjen, iako je trenutno u dubokoj izolaciji. Nije mu svejedno kada zna da se nalazi pod povećalom ključnih država Europske unije – Velike Britanije, Njemačke i Francuske“, ističe Vasković.
Jedna od Dodikovih obrambenih taktika jest tvrdnja da bi BiH mogla postati „sabirni centar“ za migrante, što pokušava predstaviti kao prijetnju suverenitetu zemlje. Međutim, međunarodni akteri ne odustaju od svojih zahtjeva za poštivanjem pravnog poretka i Daytonskog sporazuma, što dodatno otežava Dodikov položaj.
Iako je Dodik obilato koristio državne resurse kako bi održao svoju političku poziciju, rezultat je, prema analitičarima, tek produžetak vlastite političke agonije – i agonije cijelog entiteta. Uz to, pred njim se nalaze ozbiljni pravosudni izazovi: pravomoćna presuda očekuje se do kraja srpnja, dok se istodobno vodi niz istraga u kojima je jedan od glavnih osumnjičenih.
