Slijedi nagla promjena vremena, olujna nevremena i osjetnije zahlađenje, ali to ne znači da ćemo odmah uskočiti u jakne, najavio je u kolumni za N1 meteorolog Nedim Sladić.
Analiza
Analizu vremena posmatramo na dva nivoa – na oko pola puta od visine vertikalnog profila atmosfere (tj. na oko 5.5 kilometara visine), uzimajući u obzir relativno kretanje vremenskih sistema u odnosu na podlogu, te njihovo odražavanje blizu površine tla. Ovi faktori pomažu nam u identifikaciji područja gdje se trenutno nalaze polja visokog ili niskog zračnog pritiska te karakteristika zračnih masa, ali i područja potencijalne vrtložnosti koji nam mogu biti od ključnog značaja kada su u pitanju nastanak i progresija olujnih nevremena, pogotovo u očekivanim promjenama kao što je naredna. Zapravo, glavni fokus ove kolumne se i stavlja na olujna nevremena.
Pozadina zahlađenja
Na vrijeme u Bosni i Hercegovini trenutno utječe visinski greben koji polako gubi svoju stratificiranost, te se njegova osa premješta polako prema istoku. Drugim riječima, polje visokog zračnog pritiska lagano odlazi na istok. Prema Pojinoj klasifikaciji, to je V4 pozicija, i to je prvi pokazatelj nadolazeće promjene vremena. Izvedena Met Office klasifikacija stavlja nas u obrazac broj 8, koji koincidira sa obilnim padavinama na području Sredozemlja, a naročito Jadranskog mora. Ovog puta, sa sjeverozapada kontinenta produbljuje se vrlo snažna visinska dolina koja svojom osom se preko zapadnog Mediterana premješta u Đenovski zaljev gdje daljnjim dotokom hladnog zraka po visini, a u interakciji sa zagrijanim Sredozemljem oformljava prostrano ciklonalno polje, čije daljnje jačanje podržava toplota mora koje je trenutno znatno toplije u odnosu na uobičajene vrijednosti. Mlazna struja oko koje je po rubu kruži veća količina vlažnog i nestabilnog zraka, uzrokuje snažnu potencijalnu vrtložnost koja proizvodi snažnu silaznu struju, pojačavajući intenzitet padavina u dijelovima Italije, Francuske, Njemačke i Švicarske gdje su bilježene snažne grmljavinske nepogode praćene gradom i olujnim vjetrom, pri čemu je tzv. kvazilinearni mezoskalarni konvektivni sistem (QLCS) u Njemačkoj povrijedio najmanje 30 ljudi. Ovaj tip oluja spada u tzv. superćelijske oluje, te je nastao kao produkt naglog prodiranja hladnog zraka koji se poput klina spušta prema podlozi, pojačavajući silaznu struju i potencijalnu vrtložnost, a uzimajući u obzir period s temperaturama zraka koje su se u proteklom periodu kretale između 35 i 40 °C, turbulentna razmjena kinetičke energije usljed različitih gustoća unutar atmosferskih slojeva podržavala je vertikalan razvoj kumulonimbusnih (tornjastih) oblaka usljed izražene uzgonske sile koji su išli i preko 10 kilometara uvis s temperaturama zraka pri vrhu oblaka i do -60 °C.
