Nermin Nikšić o prijedlogu Vijeća ministara: “Ne damo novac Federacije za dugove separatista iz RS-a”
Nakon posljednje sjednice Vijeća ministara BiH, na kojoj je najavljeno zakazivanje sjednice Fiskalnog vijeća s ciljem izmjene Globalnog fiskalnog okvira, oštro se oglasio premijer Federacije BiH i predsjednik SDP-a, Nermin Nikšić. Njegov stav jasan je i beskompromisan – Federacija neće snositi dugove entiteta Republika Srpska, koje naziva rezultatima separatističke politike.
“Odluku okačite mačku o rep”
Nikšić je odbacio potrebu za sazivanjem sjednice Fiskalnog vijeća, tvrdeći da se iza tog prijedloga krije pokušaj da se dug entiteta RS prenese na cijelu državu, a posebno na račun Federacije BiH. “Direktivu da se sazove sjednica možete okačiti mačku o rep. Neću dopustiti da se izmjenama fiskalnog okvira teret duga poduzeću Viadukt d.o.o. svali na Federaciju,” poručio je Nikšić, ističući da na Fiskalnom vijeću ima pravo veta koje planira iskoristiti.
Sporni dug i politička poruka
Dug Republike Srpske prema Viaduktu, koji trenutno iznosi oko 11 milijuna KM, predmet je arbitražne presude, a njegovo neplaćanje svakodnevno povećava trošak države. Nikšić upozorava da je dug RS-a isključiva odgovornost tog entiteta, pozivajući se na sporazum iz 2017. godine koji je potpisala tadašnja premijerka RS-a, Željka Cvijanović, a kojim se RS obvezala podmiriti sve troškove.
“Poručujem svima koji prave račun bez krčmara – RS-u je fajront. Nećemo koristiti novac Federacije za saniranje separatističkih politika,” izjavio je Nikšić. Dodao je da vlasti RS-a ulažu više napora u donošenje zakona kojima urušavaju državu, nego u brigu za svoje građane.
Reakcija Vijeća ministara
S druge strane, Vijeće ministara je, nakon duge rasprave, usvojilo informaciju Ministarstva financija BiH, ali bez konkretnog prijedloga rješenja. Predsjedateljica Borjana Krišto zatražila je sazivanje sjednice Fiskalnog vijeća kako bi se pokušalo doći do dogovora o izmjeni fiskalnog okvira i omogućila isplata spornog iznosa.
Krišto je izrazila nezadovoljstvo činjenicom da se unatoč proteku roka od 15 dana nije dobilo nijedno konkretno rješenje: “Svakodnevno BiH gubi oko 9.000 eura, što nas je već koštalo više od 135.000 eura. Očekujem da se arbitražna presuda izvrši bez daljnjih odgoda, a jedini zakonit način je korekcija proračuna.”
Pat-pozicija i političke tenzije
Ukoliko Fiskalno vijeće ne prihvati izmjene, Krišto najavljuje da će proračun s potrebnim korekcijama ipak uputiti Predsjedništvu BiH na usvajanje, kako bi se spriječilo daljnje gomilanje štete za državu.
Međutim, uz jasno izražen otpor Nikšića i njegova spremnost na veto, izvjesno je da nas čeka nova politička kriza, u kojoj fiskalna odgovornost ponovno postaje talac dubokih entitetskih podjela. Kako će se situacija rasplesti, ovisit će o spremnosti političkih aktera na kompromis – ili nastavku tvrdih stavova koji vode ka novom zastoju u funkcioniranju državnih institucija.
