Prijedlog zakona kojim bi se propisalo pravo na prisustvo pratnje tijekom porođaja nije usvojen u Parlamentu FBiH, ponajprije zbog toga što se takvo pravo ne može uvoditi formalno, bez stvarnih uvjeta za njegovu sigurnu, pravednu i održivu primjenu u praksi. Iako postoji emocionalna i psihološka dimenzija ovog pitanja, zastupnici su istaknuli da je neodgovorno donositi zakonske obaveze koje zdravstveni sistem u ovom trenutku objektivno ne može u potpunosti ispuniti.
- Sigurnost i medicinski razlozi
Porod je visokorizičan medicinski proces, a dodatna osoba u sali može otežati rad medicinskog osoblja u hitnim situacijama. U slučaju komplikacija, prisustvo pratnje može dovesti do panike, ometanja intervencija i povećanog stresa za tim, što može utjecati na ishod porođaja. - Prostorni i infrastrukturni kapaciteti
Većina porodilišta u FBiH nije prostorno prilagođena za prisustvo pratnje, posebno tamo gdje se u jednoj sali nalazi više porodilja. U takvim uvjetima bi osiguravanje privatnosti i dostojanstva svih žena bilo nemoguće, što je jedan od ključnih razloga zbog kojih prijedlog nije mogao biti podržan. - Nedostatak kadra i opterećenje sistema
Zdravstveni sistem je već preopterećen i suočen s ozbiljnim nedostatkom medicinskog kadra. Uvođenje pratnje kao zakonske obaveze zahtijevalo bi dodatnu logistiku, nadzor i sigurnosne procedure, što bi dodatno usporilo rad i povećalo opterećenje na osoblje. - Pitanje odgovornosti i sigurnosti
Prijedlog nije jasno definirao tko bi snosio odgovornost ukoliko osoba iz pratnje ometa proces, doživi zdravstveni problem poput nesvjestice ili prouzrokuje incident. To bi bolnice moglo izložiti dodatnim pravnim i sigurnosnim rizicima. - Zaštita profesionalnog autoriteta i efikasnosti medicinskog osoblja
Dio medicinske struke upozorio je da bi zakonska obaveza prisustva pratnje mogla kompromitirati autoritet ljekara i usporiti donošenje odluka u kritičnim trenucima kada je potrebno djelovati odmah i bez smetnji.
Dodatno, prijedlog zakona je predviđao da pratnja ne mora biti supružnik, nego bilo koja osoba koju porodilja izabere, kao i mogućnost prisustva treće osobe tijekom cijelog porođajnog procesa, uključujući i vrijeme trajanja operacije ili carskog reza. Takva rješenja su dodatno produbila zabrinutost da bi neobučena osoba mogla biti prisutna upravo u trenucima kada se tim bori za život majke i djeteta.
U slučaju iznenadnih komplikacija medicinski tim mora reagirati u roku od nekoliko minuta, potpuno fokusirano. Ako se u sali nalazi treća osoba koja paniči, onesvijesti se, odbija napustiti prostor ili pokušava snimati situaciju, to može direktno ometati stručni rad i produžiti vrijeme intervencije. Svaka sekunda je presudna, a prisustvo nekompetentne osobe može realno ugroziti ishode porođaja.
Zbog svih navedenih razloga prijedlog zakona nije dobio potrebnu podršku u Parlamentu FBiH. Zakonska rješenja ne smiju biti alat za prikupljanje političkih poena na račun sigurnosti porodilja. Prvo uvjeti — pa onda pravo. Prioritet je dostojanstven i siguran porod, ali on mora biti utemeljen na realnim kapacitetima zdravstvenog sistema, a ne na populističkim inicijativama. Svaka promjena mora biti odgovorna, primjenjiva u praksi i u interesu majke i djeteta.
