Njemačka ograničava useljavanje s Balkana – poslodavci i stručnjaci upozoravaju na štetne posljedice
Njemačka se priprema za veliki investicijski val – planira uložiti čak 500 milijardi eura u obnovu dotrajale infrastrukture, uključujući pruge, ceste i mostove, te rješavanje akutne stambene krize. Međutim, nova demokršćansko-socijaldemokratska vlada izazvala je nezadovoljstvo među poslodavcima i stručnjacima zbog odluke da ponovno ograniči broj radnih dozvola za radnike sa zapadnog Balkana.
Pravilo koje je popunilo praznine na tržištu rada
Pravilo o zapadnom Balkanu, uvedeno 2016. godine, pokazalo se kao jedno od najučinkovitijih sredstava za popunjavanje manjka radne snage u Njemačkoj, osobito u građevinskom sektoru. Za razliku od drugih migracijskih programa, ovo pravilo nije zahtijevalo formalnu kvalifikaciju, već samo radni ugovor s njemačkim poslodavcem. To je omogućilo jednostavniji i brži dolazak radnika, posebno onih nekvalificiranih – koji su trenutno izrazito traženi.
Lani je tadašnja socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada prepoznala važnost tog programa i udvostručila godišnju kvotu s 25.000 na 50.000 dozvola. No, nova vlada sada planira ponovno smanjiti kvotu na polovicu, što je izazvalo snažne reakcije.
Struka upozorava: Ovo je korak unazad
Brojne gospodarske udruge, kao i stručnjaci, oštro kritiziraju tu odluku. Achim Dercks, zamjenik direktora Njemačke industrijske i trgovinske komore, ističe da se Pravilo o zapadnom Balkanu pokazalo kao učinkovit i administrativno jednostavan način privlačenja radne snage, što je u migracijskoj politici rijetkost.
Slično razmišlja i Tim-Oliver Müller iz Središnjeg saveza građevinske industrije. On upozorava da će smanjenje kvote posebno pogoditi građevinski sektor, gdje veliki broj radnika dolazi upravo iz zemalja bivše Jugoslavije. „Ova odluka je iznenađujuća i štetna, pogotovo ako uzmemo u obzir planirane infrastrukturne projekte“, upozorava Müller.
Axel Gedaschko iz Krovne udruge stanogradnje (GdW) ističe da bi takva odluka mogla dodatno pogoršati već prisutnu nestašicu radnika na gradilištima, dok Jan Dannenbring iz Udruge njemačkih zanatlija (ZDH) izražava čuđenje naglim zaokretom politike: „Ako želimo napredak u stanogradnji, trebat će nam svaki raspoloživi radnik.“
Stručnjaci: Pogrešan signal
Negativni komentari dolaze i iz akademskih krugova. Herbert Brücker iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) smatra da vlada ovim potezom šalje pogrešan signal. Naglašava kako su rezultati programa do sada bili iznimno pozitivni – između 95 i 98 posto radnika koji su došli u sklopu Pravila i dalje su zaposleni i uredno uplaćuju doprinose.
U situaciji kada Njemačka gradi više nego ikada i kada nedostatak radne snage usporava realizaciju ključnih projekata, pitanje ostaje – može li si Njemačka priuštiti smanjenje priljeva radnika sa zapadnog Balkana?
Odgovor će, izgleda, dati sama tržišna realnost – ali bi cijena mogla biti visoka.
