Berlin želi dogovor Zagreba i Podgorice, dok Plenković inzistira na rješavanju otvorenih pitanja
Njemačka nastoji potaknuti Hrvatsku da ubrza rješavanje otvorenih sporova s Crnom Gorom kako bi se izbjegle moguće prepreke na njezinu putu prema članstvu u Europskoj uniji. Pitanje je postalo važno i za Bruxelles, koji želi spriječiti da bilateralni odnosi dviju država uspore proces europskog proširenja.
Prema informacijama koje su dužnosnici upoznati s razgovorima prenijeli Euronewsu, Berlin se aktivno uključio u diplomatske napore i od Zagreba očekuje konstruktivan pristup. Njemačka pritom strahuje da bi eventualni zastoj u pregovorima s Crnom Gorom mogao imati posljedice i za druge zemlje koje žele postati članice Unije.
Hrvatska je tijekom ovog tjedna europskim partnerima predstavila osam zahtjeva koje Podgorica, prema stajalištu Zagreba, treba riješiti prije završetka pristupnih pregovora.
Plenković: Otvorena pitanja ne mogu se zanemariti
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je uoči sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu da Hrvatska već dulje vrijeme upozorava na probleme koji još nisu riješeni.
Prema njegovim riječima, u posljednje dvije godine nije ostvaren napredak kakav Zagreb očekuje, iako Hrvatska tvrdi da se prema procesu pristupanja Crne Gore odnosi konstruktivno.
Među spornim pitanjima nalaze se teme povezane s nasljeđem ratova iz devedesetih, uključujući neriješene imovinske zahtjeve, granična pitanja te utvrđivanje odgovornosti za ratne zločine i obeštećenje žrtava.
Hrvatska smatra da se ta pitanja trebaju riješiti prije zaključivanja pregovora. S druge strane, takav pristup otvara pitanje koliko bilateralni sporovi smiju utjecati na dinamiku pristupanja Europskoj uniji.
Berlin želi izbjeći blokadu proširenja
Njemačka nije jedina članica EU-a koja prati razvoj situacije. Europska komisija također sudjeluje u razgovorima, dok pojedine europske vlade nastoje pronaći rješenje koje bi omogućilo nastavak pregovora bez zanemarivanja otvorenih sporova.
Berlin je, prema navodima Euronewsa, ponudio i posredovanje između Hrvatske i Crne Gore. Cilj njemačke vlade jest pronaći prihvatljiv način za rješavanje nesuglasica, a istodobno sačuvati vjerodostojnost politike proširenja EU-a.
U europskim institucijama postoji bojazan da bi korištenje bilateralnih pitanja kao prepreke pristupanju moglo dodatno zakomplicirati odnose među državama kandidatkinjama i članicama.
Na važnost tog problema upozorila je i visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas, istaknuvši da bilateralni sporovi ne bi smjeli zaustaviti proces proširenja.
Crna Gora želi članstvo do 2028. godine
Crna Gora trenutačno se smatra najnaprednijom državom kandidatkinjom za članstvo u Europskoj uniji, a njezin je cilj pristupiti Uniji 2028. godine.
Zbog toga bi eventualno usporavanje pregovora predstavljalo ozbiljan izazov ne samo za Podgoricu nego i za europsku politiku prema cijeloj regiji.
U Bruxellesu se proširenje promatra i kroz širi geopolitički kontekst. Europska unija želi ojačati veze sa zemljama u svojem susjedstvu, osobito u okolnostima pojačanih napetosti s Rusijom i sve izraženijeg nadmetanja za politički utjecaj.
Ako bi Crna Gora naišla na ozbiljnije prepreke na završnom dijelu europskog puta, to bi moglo utjecati na očekivanja drugih kandidata, među kojima su Albanija, Moldavija i Ukrajina.
Hoće li se pronaći kompromis?
Njemačka nastoji spriječiti da nesuglasice između Zagreba i Podgorice postanu prepreka širem europskom cilju. Hrvatska, međutim, inzistira na tome da se otvorena pitanja riješe, dok Crna Gora želi nastaviti pregovore prema planiranom roku.
Ishod diplomatskih razgovora mogao bi biti važan pokazatelj načina na koji će Europska unija ubuduće usklađivati bilateralne sporove s ambicijama zemalja kandidatkinja.
Za sada ostaje otvoreno hoće li Zagreb i Podgorica postići dogovor koji bi omogućio nastavak pristupnog procesa bez većih zastoja.
