eć duže vrijeme pojavljuju se određene trzavice
Đani Rahimić, predsjednik Gradskog vijeća Mostara, u emisiji Odbrojavanje rekao je da već duže vrijeme postoje političke napetosti koje su, prema njegovim riječima, s vremenom postale vidljivije. Istaknuo je da je situacija kulminirala nepopunjavanjem određenih rukovodećih pozicija, što je, kako kaže, izazvalo dojam nepoštovanja prema Bošnjacima u Mostaru.
Kordić nije došao
Glavna tema emisije bila je politička i sigurnosna situacija u Mostaru, a gradonačelnik Mario Kordić, iako pozvan, nije se pojavio.
Rahimić je naveo da je dodatni problem nastao u vezi s imovinskim predmetom u katastru: “Sve je kulminiralo slučajem u katastru, u jednom imovinskom predmetu, gdje su se, zaista, upalile sve crvene lampice”. Dodao je da je Klub Bošnjaka nakon toga zasjedao i donio zaključke, tražeći povratak na prethodno stanje kao minimum za daljnju suradnju.
Također je istaknuo: “Nije namjera blokirati ili stvarati krizu, već reagirati na ono što smatramo nepravdom”, pojašnjavajući da se nepravda odnosi na nepopunjavanje pozicija koje su ranije držali Bošnjaci. Naveo je i da su ta mjesta ostala upražnjena zbog odlaska zaposlenih u mirovinu, te da postoje sumnje da razlozi nisu isključivo tehničke prirode.
Gdje su počeli problemi?
Slaven Bevanda tvrdi da diskriminacije Bošnjaka nema, te da su problemi počeli nakon usvajanja proračuna i političkih nesuglasica između stranaka oko upravljanja komunalnim poduzećima i raspodjele sredstava.
Naglasio je da se zapošljavanje odvija prema zakonu: “Imali smo mjesta, poput šefa službe za unutarnji nadzor, koja su bila upražnjena pet godina, a pripadala su Hrvatima, pa nitko nije govorio o diskriminaciji”. Dodao je i da su neka rukovodeća mjesta dugo čekala na popunjavanje zbog političkih neslaganja.
Istaknuo je i: “Problem je što se ta mjesta sporo popunjavaju jer nema sporazuma između HDZ-a i SDA o tome tko će osobno popuniti te pozicije”, te da postoje slučajevi gdje su konkursi provedeni, ali sjednice nisu održane zbog političkih odluka.
Bošnjaci će pokrenuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa
Bevanda je pojasnio da Bošnjaci imaju pravo pokrenuti mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa pred Ustavnim sudom Federacije.
Rahimić je potvrdio da će Klub Bošnjaka to i učiniti: “Naravno da hoćemo, to je naša zakonska obaveza i dužnost koju smo preuzeli od naših glasača da pazimo na to i štitimo njihove interese”.
Dodao je da Klub Bošnjaka neće fizički prisustvovati sjednicama, ali će održavati svoje sastanke i proglašavati vitalni nacionalni interes kada to bude potrebno. Bevanda je to usporedio s blokadama u državnom Domu naroda.
Na papiru diskriminacije nema
Damir Džeba smatra da Mostar ima ugrađene mehanizme zaštite ravnoteže među konstitutivnim narodima te da se ne može govoriti o diskriminaciji.
Istaknuo je: “Žao mi je što se narušavaju odnosi između Hrvata i Bošnjaka. Moramo odvojiti dojam od činjenica. Odnos Bošnjaka i Hrvata u gradskoj upravi i poduzećima treba staviti na papir”.
Prema njegovim podacima, tvrdi da Bošnjaci nisu zakinuti u odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine, a u nekim segmentima, kaže, čak imaju i povoljniji omjer.
Omer Hujdur, zastupnik NiP-a u Skupštini HNŽ-a,
Hujdur tvrdi da diskriminacija postoji te kao primjere navodi sporove oko imovine, izgradnje objekata i sigurnosne incidente. Smatra da se napadi na Bošnjake ne procesuiraju i da postoji neravnoteža u raspodjeli funkcija na razini kantona.
Srbi između dvije vatre
Velibor Milivojević ocjenjuje da su Srbi u Mostaru u specifičnoj situaciji između dva politička bloka, te da postoje mehanizmi koji nisu dovoljno učinkoviti.
O Liska parku
Rasprava o Liska parku i Partizanskom groblju dodatno je produbila neslaganja. Bevanda je naveo da se radi o privremenom ratnom groblju i da su mnogi posmrtni ostaci već ekshumirani, dok Hujdur osporava takve tvrdnje i smatra da je riječ o političkoj manipulaciji.
Milijunska šteta za Mostar
Rahimić je naveo da su, prema inspekcijskim nalazima, napravljene nepravilnosti u katastru koje su, kako tvrdi, Gradu Mostaru nanijele štetu veću od milijun maraka, jer je onemogućeno raspolaganje imovinom.
Kome pripada imovina?
Bevanda tvrdi da je vlasništvo nad imovinom elektroprivreda definirano kroz početne bilance iz procesa privatizacije te da su sporovi rezultat različitih interpretacija zakonskih odredbi.
HNK će se graditi
Džeba je zaključio da su sve dozvole za izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta valjane te da će projekt biti realiziran, unatoč političkim osporavanjima.
